Dostupni linkovi

logo-print

Saradnja željeznica u regiji: Kočnica mnogo, pomaka nema


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Godinama se govori o uspostavi bolje saradnje između željezničkih kompanija u regionu, kako bi cijene usluga bile povoljnije za privrednike. Sredinom marta predstavnici kompanija na zajedničkim sastancima složili su se kako su željeznice srce svake države, te da je povećanje prevoza roba u interesu svih. Međutim, ni cijene usluga još nisu usklađene.

Dotrajali vozovi i pruge ne pružaju mnogo šansi, a novca za rekonstrukcije za sada nema.

Na ukupno 660 kilometara željezničke pruge teretni vozovi Federacije BiH tokom 2013. godine prevezli su 8,3 miliona tona robe, dok su Željeznice Republike Srpske na skoro 400 kilometara pruge prevezle oko 5,2 miliona tona. Najatraktivnije pitanje međudržavne saradnje svakako je luka Ploče. Željeznice FBiH voze do Čapljine, odakle preuzimaju Željeznice Hrvatske. To je rezultat transportnih barijera koje države uvode jedna drugoj, tvrdi federalni ministar saobraćaja i komunikacija Enver Bijedić:

„Nama je Republika Hrvatska htjela da uvede transportno ograničenje za transport određenih roba, zato što su, između ostalog, cijene njihovih usluga bile četiri puta skuplje na relaciji od Čapljine, znači granice Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom, do Ploča, četiri puta skuplje nego na bilo kojem dijelu u Evropi.“

Za direktora Hrvatskih željeznica Cargo Danijela Krakića prepreke na ovom dijelu su otklonjene:

„Bitno je da smo našli zajednički jezik za mogućnost daljnje suradnje, da smo se dogovorili o mogućnostima kako dalje surađivati. To za HŽ Cargo znači povećanje prometa, povećanje prevoza, rada, ali ne samo za HŽ Cargo, već za Luku Ploče i za srednjodalmatinske luke u Republici Hrvatskoj.“

Još jedan od problema za Željeznice Federacije BiH jesu Terminali, koji nemaju prostor za skladištenje tečnih gasova, kaže generalni direktor ove kompanije, Nijaz Puzić:

„Ta roba koju dovuče voz s 500 tona, a mi imamo kapacitete da dnevno vozimo 5.000 tona. Znači, Željeznice su apsolutno spremne voziti tečna goriva, međutim, kod nas je stanje takvo kakvo jeste, pokušalo se to zakonom riješiti, međutim, lobiji su bili, tako da to nije moglo proći.“

Zastarjela vozila i loše željezničke pruge

Razgovarano je i o uspostavi unske pruge. Međutim, dio pruge se mora obnoviti, a to je zadaća hrvatskih željeznica, tvrdi ministar Bijedić.

„Taj dio koji je uništen, nekih 300-500 metara, u Hrvatskoj, je njihova nadležnost i oni bi trebali to da obnove. Što se tiče unske pruge koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, ona je ispravna i ona bi se mogla pustiti u promet odmah.“

Zastarjela vozila i loše željezničke pruge veliki su problem za željeznički saobraćaj u BiH. Država će morati pomoći entitetskim kompanijama kako bi odlučnije krenule u remont sadašnje pruge, smatra direktor Željeznica Republike Srpske, Dragan Savanović.

„Dugo, dugo već nije bilo ozbiljnih ulaganja, ni u vozna sredstva niti u infrastrukturu. Taj postupak je krenuo ovdje u Bosni i Hercegovini, i Željeznice Federacije i Željeznice Republike Srpske su dobar dio pruga u građevinskom smislu remontovale, ali nam predstoji i dovršetak tog posla na svih hiljadu i nešto kilometara, kao što nam predstoji i modernizacija signalno-sigurnosne opreme, a za to su potrebna ogromna kreditna sredstva.“

Agonija u željezničkom saobraćaju na području regiona rezultat je nesaradnje smatra direktor Željeznica Srbije Dragoljub Simonović. Prvi korak koji je neophodan je Komercijalni ugovor.

„Mogućnost vezivanja Komercijalnog ugovora između više željezničkih uprava, kako bismo pojeftinili prevoz robe u ovom regionu i bili konkurentni na tržištu prevoza robe, s obzirom da imamo dobar procenat prevoza robe iz FBiH i Republike Srpske ka Srbiji. Imamo veliki prostor da to poboljšamo u značajnijoj meri. Ne koristimo još to što možemo da koristimo.“

No, najveći problem za sve kompanije u regionu jeste dugo zadržavanje vozova na granicama prilikom carinjenja. Simonović smatra da se ta procedura mora pojednostaviti:

„Problem je sa svim graničnim prelazima gde mi nepotrebno zadržavamo voz po tri sata po jednom graničnom prelazu, a to nam itekako poskupljuje prevoz. Čak kad bismo teorijski mogli da vozimo dvesta na sat, tih tri sata je uvek tri sata. Uvek gubimo tri sata. To je prosto neprihvatljivo ako hoćemo da budemo privredno aktivni i konkurentni na tržištu.“

Predstavnici željezničkih kompanija razgovarali su i o već sada četiri godine starom Protokolu o osnivanju zajedničkog željezničkog preduzeća Cargo 10 radi ostvarivanja bržeg transporta robe na panevropskom koridoru X. Od inicijative još nisu odustali, ali nisu napravili ni konkretne pomake.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG