Zahtjev Ustavnom sudu BiH da ne ukida presudu Željku Ivanoviću
Organizacije Švajcarska asocijacija protiv nekažnjivosti TRIAL, Udruženje Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa" i Ženska međunarodna liga za mir i slobodu u ponedjeljak (17. mart) su podnijele pravne argumente Ustavnom sudu BiH u vezi sa žalbom Željka Ivanovića koja će biti razmatrana narednih sedmica. U svojoj žalbi Ivanović, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine 17. juna 2013. osudio na 24 godine zatvora zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici, traži da Ustavni sud BiH ukine njegovu presudu, naredi njegovo oslobađanje i vrati njegov predmet na ponovno suđenje Sudu BiH.
Preciznije, Ivanović u svojoj apelaciji tvrdi da je navedenom presudom prekršeno njegovo pravo na pravično suđenje zagarantovano članom VI stav 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima i članom II stav 3 Ustava BiH, te pravo na kažnjavanje samo na osnovu zakona zagarantovano članom VII stav 7 Evropske konvencije.
Ove tri organizacije smatraju da Željku Ivanoviću nisu povrijeđena prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i traže da Ustavni sud BiH ne ukida donesenu presudu, te da Ivanović ostane u zatvoru.
Lejla Mamut
"U svom podnesku TRIAL i ostale dvije organizacije odbijaju argumente koje je naveo Ivanović, te smatramo da njemu nije povrijeđeno pravo iz člana VII stava 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima“, kaže za RSE Lejla Mamut, koordinatorka TRIAL-a.
Organizacije ističu da je osnovna obaveza Bosne i Hercegovine da na odgovarajući način kazni najteže zločine počinjene tokom rata 1992-1995. godine.
"Prema kriterijumima koje Ustavni sud BiH sada primijenjuje dolazimo u situaciju da neko ko je u mirnodopskim uslovima počinio neki teži zločin, poput zločina ubistva, može da bude kažnjen do 45 godina zatvora a da isti taj zločin, počinjen u toku rata kao dio genocida ili ratnog zločina, bude podvrgnut mnogo blažoj kazni. Koju mi to poruku šaljemo budućim generacijama?", pita se Mamut.
Nakon odluke Evropskog suda za ljudska prava u julu prošle godine u slučaju "Maktouf i Damjanović“, Ustavni sud BiH poništio je desetak presuda protiv osuđenika za ratne zločine i genocid pod argumentom da je na njih primijenjen stroži Krivični zakon BiH od onog koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja zločina - Krivični zakon SFRJ.
Preživjeli genocid u Srebrenici i članovi njihovih porodica su razočarani puštanjem na slobodu osoba osuđenih za genocid.
Argumenti organizacija
Argumenti organizacija
U slučaju Ivanović aplikant je osuđen za učešće u zatvaranju i ubistvu 1.000 bošnjačkih muškaraca koji su pobjegli iz Srebrenice. Ovo predstavlja jedno od najtežih djela genocida i najozbiljnijih zločina u međunarodnom pravu počinjenih tokom rata. Nema sumnje da ovi zločini zahtijevaju strožu kaznu, napominju organizacije u argumentima koje možete pročitati ovdje.
"Prije nekoliko dana susrela sam se u Američkoj ambasadi sa ambasadorom SAD-a za pitanja ratnih zločina Stephenom Rappom gdje smo razgovarali o ovim slučajevima. Rapp mi je potvrdio da je Ustavni sud BiH napravio veliku grešku. I zato smo mi podnijeli pravne dokumente tom sudu jer tražimo pravdu, pomirenje i da svi zločinci odgovaraju za svoj zločin. Ako zločinci budu nagrađeni onda nam se šalje poruka da se na ovim prostorima isplati biti zločinac“, tvrdi Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa".
Švajcarska asocijacija protiv nekažnjivosti TRIAL, Udruženje Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa" i Ženska međunarodna liga za mir i slobodu zagovaraju da se omogući efikasnija zaštita preživjelima od daljnjeg nasilja i zastrašivanja.
"Znamo da su se neki počinioci vratili u svoja rodna mjesta gdje su ih lokalne vlasti dočekale kao heroje. Žrtve ponovo mogu biti traumatizovane“, kaže Lejla Mamut.
"Ja kao svjedok više puta u Sudu BiH u predmetima ratnih zločina ne osjećam se sigurno ni sada. Govoreći o slobodi kretanja mislim da je sada teže nego što je bilo 1996. godine. Nije više u pitanju zločinac koji je pušten nego oni koji su do zločinca - njegovi pomagači. Mislim da je sloboda kretanja u Bosni i Hercegovini, pogotovo u Srebrenici i Podrinju, jako ugrožena“, zaključuje Munira Subašić.
Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je 14 osoba koje su izdržavali zatvorske kazne u predmetima ratnih zločina, od kojih su neki osuđeni za genocid, a drugi za zločine protiv čovječnosti. Posljedica je to odluke Ustavnog suda BiH da ukine drugostepene presude, jer su lica osuđena nakon retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH, a ne bivše države.
