Dostupni linkovi

logo-print

Mostarci iz svijeta stigli da podrže proteste u BiH


Sa protesta građana Mostara

Sa protesta građana Mostara

Bosna i Hercegovina je prije nešto više od 20 godina bila Evropa. Imala je privredu, industriju, koja je hiljadama radnika osiguravala primanja dovoljna za pristojan život, a građani su uživali pogodnosti u oblasti kulture i sporta, naprimjer, na evropskom nivou. To tvrde bivši političari, te kulturni radnici i uspješni biznismeni, koji danas žive razasuti širom svijeta, a ovih dana su došli u domovinu da podrže proteste građana koji se već sedmicama odvijaju širom Bosne i Hercegovine.

Već 26 dana, u nekoliko bh. gradova, stotine građana uporno demonstriraju protiv katastrofalne političke, ekonomske i sveukupne socijalne situacije u zemlji u kojoj je, prema nedavno objavljenim podacima, broj nezaposlenih uveliko premašio cifru od pola miliona.

Iako političke elite - većinom - proteste, posebno nakon nemira od 7. februara i paljevina institucija, dovode u vezu sa politikom i raznim etničkim teorijama zavjere, građani koji svakodnevno izlaze na ulice uporno iznose uglavnom socijalne zahtjeve.

Protesti u Mostaru

Protesti u Mostaru

Jedna od njih na protestima u Mostaru je i Jadranka Beća iz Čapljine, koja već 10 godina bezuspješno nastoji od vlasti dobiti donaciju za obnovu u ratu oštećenog stana. Zbog papirologije morala je često mijenjati mjesto boravka, a rezultat svega je:

"I sad sam izgubila pravo, nemam ni dole ni ovdje, ni biro, a nemam ni zdravstvenu knjižicu. Svake godine nanovo dokumenti, potvrde i na kraju nemam ništa. Oni nemaju za to, ali za sebe su našli za sedam dana odmah da renoviraju svoje ministarstvo u đačkome domu. To je bruka i sramota", kaže Beća.

Dodatni problem je u Mostaru, još uvijek podijeljenom gradu, gdje se posebno protestima pokušava dati etnička dimenzija. Međutim, jedan od demonstranata nam je rekao:

„Ovdje kažu da se mi mrzimo. A ja vas molim slikajte na sviju - i Srba i muslimana i Hrvata i Jevreja, sviju ovdje ima.“

I predstavnici Plenuma građanki i građana Mostara stalno ponavljaju da njih ne interesiraju priče o entitetima, kantonima i drugoj, tzv. višoj politici, nego postavljaju pitanje ko je kriv što je Mostar nakon rata u privatizaciji izgubio na desetine hiljada radnih mjesta. Evo jednog od izlaganja na Plenumu građana:

"Gdje su nam ta radna mjesta? Ko je pojeo ta radna mjesta? Tih radnih mjesta više nema, ali zato Mostar danas ima 15.000 nezaposlenih. To nije u redu. I imamo bar dvojicu, trojicu milijardera u gradu. Ni to nije u redu.“

Roko Markovina

Roko Markovina

Ovih dana proteste su podržala dva istaknuta Mostarca: Roko Markovina, koji je do Dejtona bio zastupnik u Skupštini BiH, sada univerzitetski profesor u Splitu, te Sergio Šotrić, nekada jedan od lidera čuvenog mostarskog ansambla "Mostarske kiše“, a sada se uspješno bavi muzičkim biznisom u Kölnu, u Njemačkoj.

Roko Markovina podsjeća gdje je Bosna i Hercegovina bila prije nešto više od 22 godine:

„Jedna bogata zemlja, puna tvornica od značaja, radnika koji su imali posao i za njega dobivali plaću dostojnu pristojnog života. I grad Mostar, jedan od njezinih perjanica u industriji, zdravstvu, školstvu, znanosti, kulturi, športu. Postali su nakon 22 godine sami sebi negacija, izbrisani sa svih mapa“.

Kada je Mostar u pitanju, Markovina je još dodao:

"U Mostaru danas nema gospodarstva, nema industrije, nema novca, nema ljubavi. Ovdje je samo što se Mostaraca tiče smrt konstanta.“

Ima izlaza za BiH

Mostar je, nekada, smatra Sergio Šotrić, svojim građanima nudio evropski kvalitet življenja. Cijela Bosna i Hercegovina je tada imala dodira sa Evropom, smatra, te dodaje da su ljudi imali priliku da rade, da se obrazuju, te da se besplatno bave aktivnostima poput muzike, kulture općenito i sporta. I sâm je u Mostaru prije rata pohađao muzičku školu.

"Međutim, ispostavilo se kasnije da je to bila moja ulazna karta u jedan ansambl koji se zove Mostarske kiše i sa kojim sam obišao čitav svijet, i u kojem sam naučio osnovna pravila poslovnog svijeta koja i danas primjenjujem u Njemačkoj", podsjeća Šotrić.

Nekadašnji zastupnik u Skupštini BiH Roko Markovina smatra da izlaza za BiH ima, ali ako se ispune tri preduslova. Prvi je da Parlament Bosne i Hercegovine donese zakon da se - kako je rekao - već potrošene i nesposobne političke stranke ne aktiviraju za izbore, odnosno da se nominiraju ljudi, imenom i prezimenom, svojom autobiografijom i rezultatima.

"Drugi uvjet je da se izvede revizija privatizacije. Da se opljačkano i devastirano vrati vlasnicima. Da se pljačkašima oduzme bespravo stečena imovina - i da se primjerno kazne", zaključuje Markovina.
  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG