Dostupni linkovi

logo-print
Većina medija u Hrvatskoj u vlasništvu su globalnih medijskih korporacija. Od tri velike nacionalne TV kompanije, dvije su u stranom vlasništvu, baš kao i 90 posto dnevnih novina, uključujući i najveće internetske news portale.

Strani vlasnici nisu osobito zainteresirani za uređivačku politiku, barem ne na prvi pogled, prepuštaju to domaćim partnerima, a njih zanima isključivo profit

"Priželjkivali smo da strane globalne medijske korporacije uđu u Hrvatsku. Očekivali smo da će ući kvalitetno novinarstvo, zaboravljajući da je kvalitetno novinarstvo sve slabije i u svijetu, pa nije bilo ni razloga da oni kod nas implementiraju kvalitetno, nego tabloidno, senzacionalističko novinarstvo, koje donosi profit. Osobno nisam siguran da će to biti dugog vijeka i da će im biti od velike koristi", ističe sveučilišni profesor i medijski stručnjak, Stjepan Malović.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, pojašnjava:

Zdenko Duka

Zdenko Duka

"Većinom se radi o privatnim medijima i jasno je da oni idu prema zanimljivostima, da se kad-kad ide na senzacionalizam i slično. To je nesporno, ali to sada rade i domaći vlasnici u našim medijima. Ne vidim neku veliku razliku."

TV postaja RTL, u većinskom je vlasništvu njemačkog RTL-a. Koncesija joj je nedavno produžena na još 15 godina – potvrđuje predsjednica Vijeća za elektroničke medije i donedavna novinarka Hrvatske televizije, Mirjana Rakić.

"Dvije televizije u Hrvatskoj su u većinskom stranom vlasništvu. To su NOVA TV, koja je u stopostotnom vlasništvu tvrtke iz Nizozemske, i RTL Hrvatska, čiji je 99,99 posto vlasnik tvrtka iz Kelna. Ni jedan nakladnik nije u većinskom stranom vlasništvu. Radio 101 je u 100% vlasništvu hrvatske tvrtke", kaže ona.

Prema većini istraživanja, Nova TV drži prvo mjesto po gledanosti. Na drugom mjestu je najveća, Hrvatska televizija, domaći javni servis, a na trećem RTL. Prema lani objavljenom istraživanju, koje je za Agenciju za elektroničke medije izradila tvrtka AGB Nielsen, Media Research, informativne emisije u prosjeku gleda 25 posto gledatelja, religijske 18 posto, sport oko 17 posto a filmove 15 posto.

Sa stanovišta uređivačke politike, pozicioniranje i stajališta su im slična, bez obzira na vlasništvo.

"To je pozicija liberalne demokracije, to su liberalni mediji koji bi željeli ovdje ostvariti izvjestan profit. Mislim da smo sve manje privlačno tržište za ostvarivanje profita preko medija", konstatira Duka.

Novine u Hrvatskoj

Novine u Hrvatskoj

Izdavači najvećeg broja tiskanih medija u Hrvatskoj su Njemački WAZ (Westdeutche Allgemeine Zeitung) i domaći EPH, u kojem je udio WAZ-a 50 posto. Procjenjuje se da pokrivaju oko 60 posto ukupnog medijskog prostora u Hrvatskoj, a tu su Jutarnji List, Slobodna Dalmacija, Sportske novosti, Slavonski dom, Dubrovački vjesnik, Šibenski list, zatim tjednici Globus, Arena, Auto klub, Gloria, Playboy.

No, vlasništvo WAZ-a nije toliko izraženo kroz uređivačku politiku, kaže profesor Malović, što se ne bi moglo reći za austrijsku Styriju, u čijem su vlasništvu dva najtiražnija dnevnika: 24 sata i Večernji list:

"Kod Styrije je vlasništvo prepoznatljivije, više vuče na ono što je Styrija, koja je djelomično ili većim dijelom u vlasništvu Katoličke crkve. Tako imamo jednu desno od centra uređivačku politiku. Ne možemo kazati da su strana vlasništva toliko zainteresirana za uređivačku politiku, nego da je njihov prvenstveni interes profit", smatra Duka.

Doktorica Gordana Vilović, sveučilišna profesorica etike novinarstva i analitičarka medija tvrdi:

"Danas u Hrvatskoj, unatoč velikim medijskim slobodama, izgubili ste srž novinarstva, gdje mi, da bi smo bili informirani, se ne možemo osloniti na neki medij koji je pisan, koji nas legitimira kao predstavnika ove ili one opcije. Nevjerojatno je da je i u siromašnijim zemljama u regiji uvijek postojao način da izađe nekakav politički ozbiljan tjednik. Čini mi se kao da to u Hrvatskoj uopće nije moguće."

Građani nezadovoljni kvalitetom programa

Iz ankete, koju smo napravili među slučajno zaustavljenim Zagrepčanima, može se zaključiti da su građani općenito razočarani sadržajem koji im mediji pružaju, bez obzira, bili u domaćem ili stranom vlasništvu:

"Uopće ne vjerujem ni jednom mediju trenutno u Hrvatskoj. Smatram da su totalno korumpirani i da rade svako po svom nahođenju. Uopće ništa ne čitam."

"Večernji kupujem 30-40 godina. Mene se ne tiče je li Severina bila na rastavi i gdje je vodila dijete. Šta to koga briga? To su nevažne stvari. Ima mnogo važnijih stvari u životu."

"Nema ni jedne normalne novine da se u njima možete o svemu informirati."

"Samo je neko žutilo i crnilo - i što slušamo i što čitamo."

"Meni osobno fali nešto o Hrvatskoj ili svijetu. Toga je nestalo. Sve se svelo na žutilo, na politiku i na crnu kroniku."

"Više gledam zabavu, sitkome i kriminalističke serije. Dosta imamo političkih emisija, ali nekako ne zadržavaju dugo pažnju. Vidiš 10 minuta i sve ti je jasno. Dosta ti je više gluposti i laži. Baš treba nešto iskreno napraviti."

Doktor informatičkih znanosti, Stjepan Malović, zaključuje:

"Svi prepisuju jedni od drugih i kada listaš novine, imaš jedno te isto, istu informaciju - Milanka Opačić pala i razbila vilicu. Iz jednog izvora se proširilo i to je apsolutna vijest dana. Svi najavljuju gromoglasno dolazak CNN-a, kao odgovor na Al Jazeera-u, koja se pokazala kao jedan kvalitetan medijski proizvod. Da li će to CNN postići ili će samo parirati Al Jazeera-i, vidjet ćemo, mada ni ona nije više što je nekoć bila. Mislim da je to sve u svemu, za nas, konzumente medija u Hrvatskoj, koji vapimo za nečim dobrim, što možemo pročitati i pogledati, ipak samo uzaludna nada."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG