Dostupni linkovi

logo-print
Radio Slobodna Evropa pozvao je ekonomisticu Svetlanu Cenić, predsjedavajućeg Odbora direktora Transparency International-a BiH, Emira Đikića i zamjenika predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva, Miru Lazovića, na razgovor o tome šta su mogući ishodi najvećih protesta u BiH od 1992.godine.

Na pitanje: Šta je prvo što se kao zaključak može izvući, još i prije nego se narod povukao s ulice, sagovornici Radija Slobodna Evropa su odgovorili:


Cenić: Vrlo je jasno da više nikada ništa neće biti isto u BiH i da je zemlja, nakon toliko godina ćutanja i trpljenja, pokazala da može i na ulicu, da može koristiti vlastiti mozak. A ne da taj mozak zauvijek može stajati kod partijskih lidera, negde deponovan.

Lazović: 20 godina, nakon Daytona, prvi put je javnost artikulisala, na ulici, svoje nezadovoljstvo i iskazala svoje zahtjeve, koji bi trebali dovesti do promjena u zakonodavnom, i reformskom smislu. U pravcu poboljšanja ekonomskog i socijalnog stanja. Akumulirana negativna energija i nezadovoljstvo koje se proteklih godina gomilalo u ljudima, njihovim izlaskom na ulice, opomenulo je vlast. U tom smislu, saglasan sam sa Svetlanom - ništa više neće biti isto!

Đikić: Iskreno se nadam da će, nakon ovog “dešavanja naroda” u BiH, vlast imati više sluha za komentare i za one programe koje im nudi Transparency international, ali i razne evropske institucije. Iskreno se nadam da će svaka sljedeća vlast imati na umu ovo što se dešava ovoj vlasti, koja uopšte nije konsultovala građane i koja se uopšte nije brinula za njihove, nego samo lične interese.

Šta dalje

RSE: Šta mogu biti sljedeći koraci i reakcije?

Cenić: Vlast je dobro isprepadana i mislim da će prvo pokušati da maksimalno kontroliše situaciju, da se ne dese ponovo isti protesti. Ona je omudrila na ovaj način. Demonstranti su shvatili da se ipak mogu okupiti. Ovo im je bila vežba i sada su stekli uverenje da ponovo mogu izaći na ulicu kada to bude trebalo. Svaka buduća vlast će to imati itekako u vidu. Ne očekujem naravno spektakularne rezultate. Ne očekujem da će se sutra neko, ko je otimao imovinu ljudima, probuditi pošten. Ali će ipak imati više straha da to radi. Pa više nećemo imati otimačinu, koja se čak nije ni sakrivala, nego je otvoreno radjena. S obzirom da su se najviše isprepadali, ne za državnu, ali za privatnu imovinu, imaće malo više straha i razmišljaće kako se ponašaju. Očekujem da će malo smanjiti dozu bahatosti. Ne previše, ali bar donekle. A onda nas čekaju izbori.

RSE: Da li se vlast zaista prepala, gospodine Lazoviću?

Lazović: Nakon ovog opravdanog gnjeva i nezadovoljstva, ništa neće biti isto, promjena će biti. Ne mislim na nešto radikalno, već na promjene koje će uozbiljiti vlast. Moraće doći do određenih reformskih zahvata i ustavnih promjena u BiH, ali i u oblasti ekonomsko-socijalne politike. Očekujem da su demonstranti, koji su bili na ulici, uozbiljili vlast i očekujem određene pozitivne promjene, koje bi trebale da se dese u narednom periodu.

RSE: Da li vas je, gospodine Đikiću, ikada iko iz vlasti pozvao na razgovor i pitao vas na osnovu čega ste donijeli, na primjer zaključak da je BiH jedna od najkorumpiranijih država, da gotovo ništa nije transparentno, da bi trebalo nešto promijeniti?

Đikić: Generalno, mi naše prijedloge dostavljamo nadležnim organima. Na žalost do sada, svaki puta kada smo predlagali bilo kakve izmjene u zakonodavstvu, bili smo odbijeni i prozivani smo kao strani plaćenici i izdajnici. Garantujem vam da sigurno, za svako ministarstvo, postoje programi, koje smo ponudili, ali su sakriveni negdje po ladicama. Pouzdano se nadam da će ovi protesti biti iskorišteni ne bi li se propusti otklonili, a pravila uskladila sa evropskim, u onoj mjeri u kojoj je to moguće, da se dođe do jednog novog nivoa odnosa političkih vlasti prema građanima.

(VIDEO snimak debate)

Kontrola građana

RSE: Šta su prvi, mali koraci, koji imaju šansu da uspiju, kada je ekonomija BiH u pitanju? Šta je minimum zdrave osnove?

Cenić: Pre nego što se izaberu bilo kakve Vlade, pre nego što bilo koja Vlada uopšte počne da funkcioniše i pre nego saznamo ko je gde seo i zaseo, treba da se usvoje dva zakona. To je Zakon o fiskalnoj disciplini, sa izjavom o fiskalnoj odgovornosti i Zakon o izmirenju rokova plaćanja. I Vlade prema privredi i unutar privrede. BiH je u jednoj spirali nelikvidnosti – svako svakome duguje i svako se zadužuje, a ništa se ne stvara. Zakoni trebaju da se donesu, kako bi se svaka buduća Vlada ponašala po njima, da se zacrtaju neka pravila. Treba staviti moratorij za zaduživanje kod komercijalnih banaka i moljakanja koje-kuda po svetu da bi se namakle pare za sanaciju budžetskih kratera. Zadnji pokazatelji govore da je povećan broj zaposlenih u javnoj upravi, a samo je par zaposlenih u privatnom sektoru. I to govori koliko su potrebne te promene i koliko je potrebno reći - Dosta je više, nema povećanja javne potrošnje na uštrb smanjenja privatnog sektora. To su neke osnove od kojih se polazi, od kojih se ide dalje. Ne možemo mi sada pričati kako ćemo graditi ne znam kakve fabrike, a pri tome nemamo neke osnove, da smo bar disciplinovani da se troši onoliko koliko se zarađuje!

RSE: Kako je to moguće ostvariti? Kako prisiliti javne institucije, koje imaju obavezu raditi u interesu razvoja ekonomije, da to i urade?

Đikić: To je vrlo jednostavno uraditi. Treba da postoji kontrola građana nad funkcionisanjem vlasti, preko plenuma, (Tuzla je to već uradila i postiogla prve rezultate) kako bi se kontrolisala vlast na svim nivoima. Na koji način ćemo to postići u narednom periodu, to zavisi od toga kako će se ti plenumi organizirati. Treba izabrati onu vlast koja ima političku volju da provede teške reforme, a to su reforme socijalnog i penzionog sistem, da na osnovu toga rastereti privredu koja bi mogla početi funkcionisati normalno. Dok se te dvije reforme ne urade, neće biti nekog većeg napretka. Reforme će biti bolne i, onaj ko ih provede, sasvim sigurno će izgubiti sljedeće izbore. Znači, morate imati vlast koja će biti spremna to provesti znajući da će potom izgubiti vlast.

RSE: Ima li u BiH, nije bitno da li u opoziciji ili vlasti, onih koji se mogu prihvatiti ovog zadatka i realizovati ga?

Lazović: Svakako da ima političkih snaga koje bi se mogle uhvatiti u koštac sa problemima koji su na političkoj seni BiH, ali je pitanje da li te snage mogu doći do izražaja. Ovo što smo iskusili u zadnjih desetak godina pokazuje da se postojeće političke stranke teško prilagođavaju novim promjenama, da su unutar sebe nedemokratske. One ne mogu praviti reforme, niti mogu podsticati demokratsko društvo. Ako očekujemo neke velike promjene, onda moraju vladajuće stranke da dožive određene transformacije, one se moraju demokratizirati unutar sebe i na neki način pokazati da su sposobne da mijenjaju društvo. U svakom slučaju nisam ni za to da se neartikulisane grupe pojavljuju na ulicama i uspostavljaju zahtjeve oko smjene Vlada, pa čak i Opštinskih vijeća, u smislu da se na ulici dogovora ko će biti premijer, a ko ministar. To je praksa koju ne bi trebalo prihvatiti. Treba to kanalisati u procesu poštivanja postojećih zakonskih okvira. One koji ne valjaju, treba mijenjati. Parlamenti i Vijeća se ne mogu smjenjivati na ulicama. Izvršna vlast i premijeri mogu. Očekujem takodje da će ovo što se dešava dovesti do toga da se mladi ljudi aktivnije uključe u politiku, u postojeće političke partije ili da formiraju neke svoje, pa da u izbornom ciklusu preuzimaju odgovornost, ali i obavezu mijenjanja stanja. Postojeće snage to nisu u stanju uraditi jer su učmale na jednom prostoru i uvjerenju da se od politike može dobro živjeti, da politika ima moć i privilegije.

Političari fokusirani na lični i stranački dobitak

RSE: Koliko svojih kolega političara poznajete koji su spremni reći – I ja sam odgovoran za ovakvo stanje u BiH, dajem ostavku i povlačim se sa političke scene?

Lazović: Ne poznajem ih puno. BiH fale državnici. Naša zemlja ima puno političara koji se isključivo bave ličnim ili stranačkim dobitkom. BiH trebaju realizrani ljudi, koji su u stanju voditi politiku u korist države i građana BiH. A takvih je malo. Svi oni, koji su u stanju to raditi, su marginalizovani. Oni su sklonjeni sa političke scene ili im se ne dozvoljava da uđu u političke krugove i kreiraju ekonomsku i političku budućnost BiH. Vjerujem da ima mladih i školovanih ljudi koji su sposobni uhvatiti se u koštac sa problemima. Isto tako sam svjestan da mladi ljudi ne mogu sami u potpunosti preuzeti odgovornost , već da se moraju udružiti sa iskustvom. Dakle s moralnim i čestitim ljudima, koji su pokazali da mogu da vode ovu državu, zastupajući, ne vlastite, nego interese države i građana. To iskustvo i energija mladih, kad se to spoji u jednu snagu, to može dobiti izbore i udariti temelje promjenama.

RSE: Šta mislite, koliko bi bosanskohercegovačka dijaspora mogla pomoći u svemu ovome?

Cenić Nisam potpuno sigurna da naša dijaspora razume stanje u Bosni i Hercegovini. Dobar deo njih još živi u vremenu kad se rat u BiH nije ni završio. Nekada nastupaju sa dosta gorčine. Međutim, naša dijaspora ima jako dobre kontakte, imaju jako dobra iskustva koja mogu da prenesu. Nama je neophodno da BiH vrati ugled, a to ne može niko osim političke stabilnosti i slike koju ćemo pokazati ka svetu. Naša dijaspora već dovoljno šalje para. Mi smo država u kojoj se vlast hvali jeftinom radnom snagom, resursima “samo na izvolite” a pri tome najviše živimo od pomoći iz inostranstva. Naši ljudi koji žive vani nama dovoljno pomažu. Kontakti i saveti su ono što je najneophodnije.

RSE: Ako se desi da se zaista pojave ljudi iz inostranstva, prvenstveno privrednici koji imaju novac, i ponude Bosni i Hercegovini pare za privredu, za otvaranje novih privrednih kapaciteta, za zapošljavanje - imamo li BiH programe koje može ponuditi?

Đikić: Pogledajte primjer Goraždanskog kantona u proteklim protestima gdje je firma, koja je uložila kapital, tražila da se smijeni vlast kako bi ona mogla lakše da funkcioniše, a ta firma je jedna od rijetkih koja je investirala u Gorždanskom kantonu, koji je do prije par godina bio zaostao. Takvih firmi ima. Ima i kapitala, ali se nepravilno usmjerava. Nama ne treba puno kapitala izvana. Pogledajte grantove koji su dodijeljeni raznoraznim firmama po raznoraznim osnovama. Da je to podijeljeno transparentno i da je omogućen pristup svima, mi bi već imali privredu koja funkcioniše, čak i u ovakvom nakaradnom okruženju. Kod nas se zadnjih pet – deset godina priča o poslovnom okruženju, zna se sve šta u njemu ne valja, a ne dešava se ništa. Kad proglase promjene, ustvari se samo promjeni ime, dobije drugi naziv i postane drugi namet. To je maksimum dešavanja.Vlast dakle samo gleda kako da oporezuje i da inspekcijama uništi privredu. S druge strane, postoje povlaštena preduzeća, koja ne plaćaju poreze i doprinose godinama. To sve dovodi do otežavanja ostvarivanja socijalnog prava. Te stvari možemo sami pospremiti, a nakon toga, u prosperitetno društvo će biti svako zainteresovan da investira, a ne samo naša dijaspora. Ne samo naša dijaspora, koja će biti primarno zainteresovana, nego i svi drugi..

Cenić: Ako hoćemo da privreda prodiše i da laganim koracima dođemo do pravne države, potrebno je smanjene opterećenja na rad jer to je najveće opterećenje u BiH, najveće u regionu, ako ne i u Evropi. To koči i poslodavce. Ko će zaposliti radnika sa ovakvim radnim zakonodavstvom, a pri tome sa ovakvim opterećenjem? Ne možemo se mi izboriti protiv korupcije, ako nismo postavili neke temelje od kojih ćemo krenuti, da bi privreda prodisala i da bi smo došli do pravne države. Prvi signal i prva poruka mora doći iz Vlade, i ta poruka mora glasiti: Evo, mi se pridržavamo nekih pravila, da bi smo došli do smanjenja korupcije, smanjenja sive ekonomije, konačno poštujemo neka pravila. A sad da vidimo šta rade drugi?
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG