Islamski vjernici danas počinju četvorodnevnu proslavu jednog od dva svoja najveća praznika - hadžijski Kurban bajram (Dan žrtve).
Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva - Bajram-namaz. Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban bajram je dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama.
Kurban bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće u Ćabi, odnosno u Meki, u Saudijskoj Arabiji, najvećem islamskom svetilištu.
Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih islamskih vjernika, ukoliko mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice.
Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Allahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.
Praznik se zove Kurban bajram jer se tada prinosi žrtva - kurban (ovca ili govedo), što znači približavanje Bogu. Prinošenje žrtve značajan je dio hadža. Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) dijeli sirotinji, komšijama i rodbini.
