Crnogorski parlament razmatraće 31. jula predložene amandmane na Ustav, kojim je predviđeno da se državni tužilac i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom, a u drugom, eventualnom krugu, podrškom tri petine poslanika.
Ustavni odbor je amandmane usvojio glasovima predstavnika vladajuće koalicije i opozicionih Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crna Gore, dok je Demokratski front bila je protiv.
Ustavne promjene u oblasti pravosuđa jedan su od uslova da Crna Gora otvori pregovore u poglavljima 23 i 24, koja je Evropska komisija označila kao ključna za dalji napredak te države u evropskim integracijama.
Skupština Crne Gore, prema predloženim amandmanima, više neće biti u nadležna u postupku izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda, “čime se omogućava depolitizacija izbora nosilaca sudskih i ustavno sudskih funkcija”.
Predsjednika Vrhovnog suda biraće i razrješavaće Sudski savjet dvotrećinskom većinom na period od pet godina.
Sudski savjet ima deset članova koga čine predsjednik Vrhovnog suda, četiri sudije, četiri ugledna pravnika i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Mandat sudijama Ustavnog suda Crne Gore, prema predloženim amandmanima koje je usvojio Ustavni odbor, biće 12 godina, tri više nego do sada.
Novina je da se za sudiju Ustavnog suda može birati kandidat koji ima najmanje 40 godina.
Sudija mora imati i 15 godina radnog staža u pravnoj struci.
Ustavni sud imaće sedam sudija. Sudije Ustavnog suda biraju predsjednika na period od tri godine. Precizira se da se ista osoba može birati samo jednom za predsjednika i sudiju Ustavnog suda.
Sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština –dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i pet na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine na osnovu javnog poziva koje sprovode predlagači.
Predsjednik i sudije Ustavnog suda ne mogu vršiti poslaničke i druge javne funkcije niti obavljati druge djelatnosti.
Ustavni odbor je amandmane usvojio glasovima predstavnika vladajuće koalicije i opozicionih Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crna Gore, dok je Demokratski front bila je protiv.
Ustavne promjene u oblasti pravosuđa jedan su od uslova da Crna Gora otvori pregovore u poglavljima 23 i 24, koja je Evropska komisija označila kao ključna za dalji napredak te države u evropskim integracijama.
Skupština Crne Gore, prema predloženim amandmanima, više neće biti u nadležna u postupku izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog i Ustavnog suda, “čime se omogućava depolitizacija izbora nosilaca sudskih i ustavno sudskih funkcija”.
Predsjednika Vrhovnog suda biraće i razrješavaće Sudski savjet dvotrećinskom većinom na period od pet godina.
Sudski savjet ima deset članova koga čine predsjednik Vrhovnog suda, četiri sudije, četiri ugledna pravnika i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Mandat sudijama Ustavnog suda Crne Gore, prema predloženim amandmanima koje je usvojio Ustavni odbor, biće 12 godina, tri više nego do sada.
Novina je da se za sudiju Ustavnog suda može birati kandidat koji ima najmanje 40 godina.
Sudija mora imati i 15 godina radnog staža u pravnoj struci.
Ustavni sud imaće sedam sudija. Sudije Ustavnog suda biraju predsjednika na period od tri godine. Precizira se da se ista osoba može birati samo jednom za predsjednika i sudiju Ustavnog suda.
Sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština –dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i pet na predlog nadležnog radnog tijela Skupštine na osnovu javnog poziva koje sprovode predlagači.
Predsjednik i sudije Ustavnog suda ne mogu vršiti poslaničke i druge javne funkcije niti obavljati druge djelatnosti.
