Dostupni linkovi

Krivokapićev Prijedlog zakona o državnim nagradama nije dobio većinu


Prijedlog zakona o državnim nagradama, kojima je predviđeno da se Trinaestojulska nagrada, najviše državno priznanje u Crnoj Gori, ne mora dodjeljivati svake godine, nije dobio potrebnu većinu na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Zakon, koji je predložio predsjednik Parlamenta Ranko Krivokapić, podržali su poslanici Socijaldemokratske partije SDP, protiv su bili predstavnici Demokratskog fronta DF i Socijalističke narodne partije SNP, a uzdržani članovi Odbora iz Demokratske partije socijalista DPS i Pozitivne Crne Gore.

Krivokapić je kazao da je dodjela ovogodišnjih Trinaestojulskih nagrada bila samo povod za unaprjeđenje regulative, prenosi agencija MINA.

"Taj slučaj je samo bio povod za unaprjeđenje regulative, ali treba uvesti i sistemsko rješenje za druge nagrade, kako bi taj čitav sistem imao dodatnu legitimnost“, naveo je on.

Krivokapić smatra da za sve buduće slučajeve Skupština treba da ima mogućnost kako bi se omogućila trajnost nagrade.

On je pojasnio da se prijedlogom ne mijenja koncept dodjele nagrade preko žirija, ali da se mora imati zaštitni mehanizam.

"Dolaziće nagrade i žiriji, ako bude rastao broj spornih slučajeva oko nagrade u našoj maloj zajednici treba smanjiti njihov broj,“ kazao je Krivokapić, navodeći da njegov prijedlog daje Skupštini mogućnost da se nagrada zašiti kada je to potrebno.

On je rekao da njegov prijedlog nije dobio potrebnu većinu na Kolegijumu predsjednika parlamenta da se na dnevni red stavi po hitnom postupku.

Snežana Jonica iz SNP-a pitala je Krivokapića kako zamišlja proceduru da Skupština odluči da se Trinaestojulska nagrada ne dodijeli u određenoj godini.

"Zašto onda Skupština ne dodjeljuje nagradu. Da li postoji čovjek koji ima kredibilitet da nakon ovakvih pravila prihvati da bude u žiriju“, kazala je ona.

Krivokapić je odgovorio da svaka odluka Skupštine može biti poništena na Ustavnom sudu, ali i da je autoritet poslanika veći od žirijevog.

"Žirijevo pravo je preneseno sa Skupštine i zaštitni mehanizam mora postojati. Ne znam zemlju gdje su dobitnici nagrade tražili poništavanje te države, i Skuština treba da štiti ugled države, što je i njena ustavna funkcija“, objasnio je on.

Krivokapić je precizirao da je suštinski prijedlogom mislio da Skupština može u određenom slučaju da poništi odluku žirija i da se može tako preformulisati u predlogu.

Slaven Radunović iz Fronta je rekao da je ubijeđen da Prijedlog zakona ima veze sa rebalansom budžeta i Kombinatom aluminijuma KAP i da je došao na dnevni red kada je počeo da se urušava sistem koji je pravila vladajuća partija.

Krivokapić je kazao da DPS nije podržao da se prijedlog po hitnom postupku stavi na dnevni red i da taj akt nema veze sa KAP-om.

"Ne tražim reviziju svih nagrada, nijesam predložio da se Njegoševa nagrada ukine Dobrici Ćosiću i Matiji Bećkoviću, te greške treba da istorija proučava«, naveo je Krivokapić.

Radunović je kazao da je prijedlog dogovorena igra da bi se javnost vratila pričama o srpsko-crnogorskim podjelama, ocjenjujući da se taj argument uvijek povlači kada je vlast u krizi.

Krivokapić je rekao da nema problema sa srpsko-crnogorskim podjelama u Srbiji već u Crnoj Gori, jer je, kako je naveo, govorio pred srbijanskim poslanicima i dobio veći aplauz nego ikada u crnogorskoj Skupštini.
XS
SM
MD
LG