Grupa građana i građanki koja se protivi rušenju objekata nekadašnjeg nacističkog logora Topovske šupe u Beogradu je poslala pisma gradskim i organima i institucijama u Srbiji u čijoj nadležnosti je donošenje odgovarajućih akata, apelujući na njih da reaguju i pomognu u sprečavanju rušenja objekata radi izgradnje tržnog centra na toj lokaciji.
“Srbija je postala punopravni član međunarodne organizacije za istraživanje i edukaciju u oblasti Holokausta i to je članstvo obavezuje da takve standarde i norme u svakoj prilici podržava i afirmiše. Stoga, na volšeban način nastala “urbanistička pogodnost” ne bi smela biti korišćena kao paravan za ovakvo drastično poniženje žrtava Holokausta i njihove preživele rodbine i potomaka, kao i njihovih nekadašnjih i današnjih sugrađana”, navodi se u pismu.
Pismo je poslano odborničkim grupama Skupštine grada Beograda i Skupštine Republike Srbije, predsedniku Republike Srbije kao i njegovom prethodniku, Savezu jevrejskih opština (u vidu informacije), Istorijskom muzeju Srbije, Institutu za savremenu istoriju, Institutu za noviju istoriju, Muzeju žrtava genocida, Institutu za evropske studije, Ministarstvu kulture i informisanja, Narodnom muzeju, SUBNOR-u Srbije, Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda kao i Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture - Beograd.
"Nadamo se da će naša akcija kao i obraćanje svima koji mogu biti nadležni za očuvanje i adekvatan tretman objekata Topovskih šupa pokrenuti već postojeće ili u novonastaloj situaciji neophodne procedure zaštite. Očekujemo njihove jasne i brze odgovarajuće reakcije o kojima bismo zatim obavestili i sve za ovakva pitanja nadležne međunarodne organizacije i institucije.", najavili su organizatori.
“Jevrejski logor Beograd”, kako su Topovske šupe nazivane u nemačkim dokumentima, formiran je u Beogradu u leto 1941. godine i u njemu je bilo zatočeno oko šest hiljada Jevreja i 1.500 Roma, uglavnom iz Beograda i Banata.
Zgrade u kojima su hiljade ljudi bile smeštene i iščekivale zajedničku smrt, delimično još postoje, iako u oronulom stanju, ali samo jedna tabla koju je pre nekoliko godina postavila Jevrejska zajednica, podseća na to da je tamo postojao logor.
“Srbija je postala punopravni član međunarodne organizacije za istraživanje i edukaciju u oblasti Holokausta i to je članstvo obavezuje da takve standarde i norme u svakoj prilici podržava i afirmiše. Stoga, na volšeban način nastala “urbanistička pogodnost” ne bi smela biti korišćena kao paravan za ovakvo drastično poniženje žrtava Holokausta i njihove preživele rodbine i potomaka, kao i njihovih nekadašnjih i današnjih sugrađana”, navodi se u pismu.
Pismo je poslano odborničkim grupama Skupštine grada Beograda i Skupštine Republike Srbije, predsedniku Republike Srbije kao i njegovom prethodniku, Savezu jevrejskih opština (u vidu informacije), Istorijskom muzeju Srbije, Institutu za savremenu istoriju, Institutu za noviju istoriju, Muzeju žrtava genocida, Institutu za evropske studije, Ministarstvu kulture i informisanja, Narodnom muzeju, SUBNOR-u Srbije, Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda kao i Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture - Beograd.
"Nadamo se da će naša akcija kao i obraćanje svima koji mogu biti nadležni za očuvanje i adekvatan tretman objekata Topovskih šupa pokrenuti već postojeće ili u novonastaloj situaciji neophodne procedure zaštite. Očekujemo njihove jasne i brze odgovarajuće reakcije o kojima bismo zatim obavestili i sve za ovakva pitanja nadležne međunarodne organizacije i institucije.", najavili su organizatori.
“Jevrejski logor Beograd”, kako su Topovske šupe nazivane u nemačkim dokumentima, formiran je u Beogradu u leto 1941. godine i u njemu je bilo zatočeno oko šest hiljada Jevreja i 1.500 Roma, uglavnom iz Beograda i Banata.
Zgrade u kojima su hiljade ljudi bile smeštene i iščekivale zajedničku smrt, delimično još postoje, iako u oronulom stanju, ali samo jedna tabla koju je pre nekoliko godina postavila Jevrejska zajednica, podseća na to da je tamo postojao logor.