Javni dug Hrvatske u prošloj godini iznosi 53,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), čime ta država treću godinu zaredom ima najslabiji ekonomski rast od deset zemalja srednje i istočne Evrope.
Bilten Hrvatske narodne banke pokazuje da je u Hrvatskoj i Sloveniji zabilježen pad BDP-a po dva odsto, u Mađarskoj 1,7 i u Češkoj 1,1 odsto, prenosi Biznis.ba. Istovremeno, baltičke zemlje bilježe znatne stope rasta, Letonija 5,3 odsto, Litvanija 3,6, a Estonija 3,2 odsto. Privredni rast u Poljskoj i Slovačkoj iznosio je po dva odsto, u Bugarskoj 0,8 i Rumuniji 0,2 odsto.
U zemljama koje su ostvarile izraženiji rast BDP-a privredni rast je, uz stranu potražnju, uglavnom podržavala domaća potražnja, dok je u ostalim zemljama u prvom redu ostvareno slabljenje domaće potražnje.
Kada je riječ o kretanju zaposlenosti tokom prva tri tromjesečja prošle godine, broj zaposlenih osoba blago je porastao u baltičkim zemljama, Mađarskoj i Rumuniji, dok je u ostalim posmatranim zemljama zabilježen pad broja zaposlenih, pri čemu je najsnažnije smanjenje zaposlenosti bilo u Hrvatskoj.
Za cijelu prošlu godinu anketna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 15,8 odsto, prema definiciji Međunarodne organizacije rada (ILO), a prema podacima Eurostata u decembru anketna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 18 odsto.
Visoke stope nezaposlenosti zabilježene su i u Letoniji, u decembru prošle godine 14,3 odsto i Slovačkoj 14,5 odsto, dok je najnižu stopa imala Češka, prema podacima Eurostata, 7,2 odsto. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj u prošloj godini iznosila je 38,1 odsto, prema 39,5 odsto u 2011. godini i 41,1 odsto u 2010.
I javni dug u većini zemalja nastavio se povećavati, pri čemu se rastom duga posebno ističu Slovačka i Hrvatska. Na kraju septembra prošle godine nivo javnog duga u Hrvatskoj bio je među najvećim, a krajem ove godine mogao bi biti još nepovoljniji u odnosu na druge zemlje.
Bilten Hrvatske narodne banke pokazuje da je u Hrvatskoj i Sloveniji zabilježen pad BDP-a po dva odsto, u Mađarskoj 1,7 i u Češkoj 1,1 odsto, prenosi Biznis.ba. Istovremeno, baltičke zemlje bilježe znatne stope rasta, Letonija 5,3 odsto, Litvanija 3,6, a Estonija 3,2 odsto. Privredni rast u Poljskoj i Slovačkoj iznosio je po dva odsto, u Bugarskoj 0,8 i Rumuniji 0,2 odsto.
U zemljama koje su ostvarile izraženiji rast BDP-a privredni rast je, uz stranu potražnju, uglavnom podržavala domaća potražnja, dok je u ostalim zemljama u prvom redu ostvareno slabljenje domaće potražnje.
Kada je riječ o kretanju zaposlenosti tokom prva tri tromjesečja prošle godine, broj zaposlenih osoba blago je porastao u baltičkim zemljama, Mađarskoj i Rumuniji, dok je u ostalim posmatranim zemljama zabilježen pad broja zaposlenih, pri čemu je najsnažnije smanjenje zaposlenosti bilo u Hrvatskoj.
Za cijelu prošlu godinu anketna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 15,8 odsto, prema definiciji Međunarodne organizacije rada (ILO), a prema podacima Eurostata u decembru anketna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila je 18 odsto.
Visoke stope nezaposlenosti zabilježene su i u Letoniji, u decembru prošle godine 14,3 odsto i Slovačkoj 14,5 odsto, dok je najnižu stopa imala Češka, prema podacima Eurostata, 7,2 odsto. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj u prošloj godini iznosila je 38,1 odsto, prema 39,5 odsto u 2011. godini i 41,1 odsto u 2010.
I javni dug u većini zemalja nastavio se povećavati, pri čemu se rastom duga posebno ističu Slovačka i Hrvatska. Na kraju septembra prošle godine nivo javnog duga u Hrvatskoj bio je među najvećim, a krajem ove godine mogao bi biti još nepovoljniji u odnosu na druge zemlje.
