Ustavni sud BiH poništio je prijeporne odredbe Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine prema kojim su se njezini građani, koji žive u drugim državama a s kojima BiH nema potpisane bilateralna ugovore, morali odreći jednoga od državljanstava.
Nakon što Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije u zadanome roku ispoštovala odluku suda iz studenog prošle godine kojim su proglašene neustavnim odredbe zakona, Ustavni sud BiH je točke 17.. i 39. proglasio ništavnim, priopćeno je iz Ustavnoga suda BiH.
Zahtjev za preispitivanjem tih odredbi zakona uputio je predsjedatelj BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović.
Po tim odredbama državljanstvo BiH se gubilo dragovoljnim stjecanjem drugog državljanstva ako BiH s tom zemljom nema sklopljen bilateralni ugovor te ako se građani BiH o tome ne izjasne u roku od petnaest godina od donošenja Zakona o državljanstvu BiH. Te su sada odredbe stavljene izvan snage a ta odluka stupit će na snagu s objavom u Službenom listu BiH.
Predsjedništvo BiH je bilateralni ugovor o dvojnom državljanstvu BiH s Hrvatskom ratificiralo u listopadu 2011. godine na što se čekalo četiri godine zbog protivljenja bivšeg bošnjačkog člana BiH Predsjedništva Harisa Silajdžića.
Nakon što Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije u zadanome roku ispoštovala odluku suda iz studenog prošle godine kojim su proglašene neustavnim odredbe zakona, Ustavni sud BiH je točke 17.. i 39. proglasio ništavnim, priopćeno je iz Ustavnoga suda BiH.
Zahtjev za preispitivanjem tih odredbi zakona uputio je predsjedatelj BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović.
Po tim odredbama državljanstvo BiH se gubilo dragovoljnim stjecanjem drugog državljanstva ako BiH s tom zemljom nema sklopljen bilateralni ugovor te ako se građani BiH o tome ne izjasne u roku od petnaest godina od donošenja Zakona o državljanstvu BiH. Te su sada odredbe stavljene izvan snage a ta odluka stupit će na snagu s objavom u Službenom listu BiH.
Predsjedništvo BiH je bilateralni ugovor o dvojnom državljanstvu BiH s Hrvatskom ratificiralo u listopadu 2011. godine na što se čekalo četiri godine zbog protivljenja bivšeg bošnjačkog člana BiH Predsjedništva Harisa Silajdžića.
