Dostupni linkovi

Srbija pred izborom: Kosovo ili EU


Šef diplomatije Srbije na sastaknu sa nemačkim zvaničnicima
Šef diplomatije Srbije na sastaknu sa nemačkim zvaničnicima
Nakon poruke da je priznanje Kosova neizbežno pre ulaska u EU, koja je Srbiji za nekoliko dana stigla od dva visoka nemačka zvaničnika, parlamentarni predstavnici vladajuće nemačke Hrišćanske demokratske unije predstavili su u Beogradu „Sedam tačaka“, među kojima i „obavezujući ugovor o uspostavljanju dobrosusedskih odnosa sa Prištinom“, čije je ispunjavanje neophodno kako bi Bundestag kancelarki Angeli Merkel dao „zeleno svetlo“ da na zasedanju Evropske komisije Srbiji da preporuku za dobijanje datuma početka pristupnih pregovora.

U dve nedelje, dva nemačka zvaničnika iz dve različite partije - predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc i predsednik spoljnopolitičkog Odbora Bundestaga Rupret Polenc, vlastima u Srbiji su nedvosmisleno poručili da je „pre ulaska u EU, priznanje Kosova neizbežno“. Izjave su stigle godinama daleko od pristupanja Srbije EU, ali u mesecima u kojima će se odlučivati o datumu o otpočinjanju pregovora o članstvu.

Uoči te odluke, visoki predstavnik vladajuće nemačke Hrišćanske demokratske unije, inače partije kancelarke Angele Merkel, Andreas Šokenhof, u sedam tačaka je predstavio uslove čije je ispunjavanje za njegovu partiju neophodno, kako bi kancelarki dali „zeleno svetlo“ da Srbiji da „pozitivnu ocenu“. Među tih sedam tačaka je i zahtev da Srbija, pre početka pristupnih pregovora, sa Kosovom potpiše ugovor o uspostavljanju dobrosusedskih odnosa.

„Želimo pismenu i pravno obavezujuću izjavu, sporazum, dogovor, na primer u obliku nekog ugovora o dobrosusedskim odnosima. Nama je važno da se radi o zajedničkoj pismenoj izjavi, deklaraciji, da dogovori iz te izjave uslede pre započinjanja pregovora, a da se realizacija te izjave okonča do oknčanja pregovora o pristupanju“, rekao je nemački političar koji je, uz sporazum o dobrosusedskim odnosima, naveo i nastavak započetih reformi i ispunjavanje akcionog plana, vidiljiv napredak u istrazi o paljenju nemačke ambasade tokom demonstracija u februaru 2008. godine, punu implementaciju do sada postignutih sporazuma u dijalogu sa Prištinom, početak ukidanja paralelenih struktura Srbije na severu Kosova i usmeravanje uticaja Beograda kod Srba na severu Kosova da aktivno sarađuju sa EULEKS-om.

Na listi uslova su i jasni signali u smeru pomirenja u regionu, što se, prema rečima Šokenhofa, posebno odnosi na BiH.

„Utoliko je učinjen korak unazad, kada je rečeno da u Srebrenici nije bilo genocida“, ukazao je Šokenhof

Reakcije: Preuranjene poruke

​Nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj Ognjen Pribićević, poruke nemačkih zvaničnika - od one koju je prošlog leta uputila Angela Merkel, do uslova sročenih u „sedam tačaka“, vidi kao veoma jasan signal o tome što se od Srbije očekuje na njenom evropskom putu.

„S obzirom da smo pre neki dan dobili izjavu od gospodina Šulca, sada od Polenca, koji su visoki funkcioneri dve najznačajnije stranke u Nemačkoj, jasno je da je poruka Srbiji da će ona to zapravo ipak morati da učini neposredno pred ulazak u EU“, rekao je Pribićević, ali je dodao da poruke o priznavanju Kosova na kraju procesa pridruživanja, smatra preuranjenim.

Ognjen Pribićević
Ognjen Pribićević
„Mislim da su te poruke preuranjene, s obzirom da Srbija još najmanje pet ili šest godna neće ući u EU i u tom smislu mislim da deluju veoma obeshrabrujuće za mnoge u Srbiji, a posebno za one koji su opredeljeni za bližu saradnju sa EU i Nemačkom. U tom smislu je teško objasniti zašto te poruke dolaze sada, kada nije vreme... One možda imaju veze i sa unutrašnjom političkom situacijom u Nemačkoj, gde niko zapravo nije raspoložen da govori o proširenju. Dolaze izbori i proširenje je svakako jedna od najneomiljenih tema u Nemačkoj imajući u vidu ono što se ranije dešavalo sa Bugarskom i Rumunijom, a sada sa Grčkom, ova velika kriza. Tako da bih te izjave stavio i u unutrašnjopolitički kontekst, ali one ipak imaju svoj značaj i kada je u pitaju spoljna politika i one predstavljaju vrlo jasan signal Srbiji šta se od nje očekuje pred ulazak u EU“, kaže nekadašnji ambasador Srbije u Nemačkoj.

Da je pitanje proširenja komplikovano u nemačkom parlamentu, navodi i Andreas Šokenhof, ali istovremeno ukazuje da bez napretka u ispunjavanju pomenutih tačaka neće biti ni napretka na evropskom putu Srbije. Beogradski sagovonici nemačkih parlamentaraca - potpredsednik vlade Aleksandar Vučić, ministar spoljnih poslova Ivan Mrkić i predsednik Parlamenta Nebojša Stefanović, prema Šokenhofovim rečima nisu bili iznenađeni iznetim uslovima, jer oni, kako kaže i nisu novi.

„Nije dopustivo da se nerešeni konflikti i problemi unesu u EU i zato je ispravno što smo i ova teška pitanja stavili na agendu od samog početka postupka pridruživanja. U tom smislu, naši sagovornici nisu bili iznenađeni što smo ta pitanja pokrenuli, jer smo ih u prošlosti veoma otvoreno razmatrali i sa tadašnjim predstavnicima opozicije, koji su danas na rukovodećim pozicijama“, rekao je Šokenhof.

Aleksandar Vučić je nakon razgovora sa Šokenhofom saopštio da je interes Srbije da što snažnije sarađuje sa Nemačkom i potvrdio spremnost da se nastavi dijalog sa Prištinom i ispune obaveze koje je preuzela prethodna vlada.

Ognjen Pribićević ukazuje da se poruke koje stižu iz Berlina moraju shvatati veoma ozbiljno jer, podseća, u pitanju ključna zemlja Evropske Unije. Uslovi koje su nemački parlamentarci predstavili, dodaje Pribićević, znače i da politika „i Kosovo i EU“, više nije moguća.

„To je zemlja koja opredeljuje politiku EU. Znači, za Srbiju i nema drugih poruka osim poruka koje dolaze iz Berlina, a koje su identične s porukama koje dolaze iz Vašingtona. Tako da će Srbija, zapravo, na svom putu ipak negde morati da se opredeli“, kaže Pribićević.

Evropska komisija će napredak Beograda proceniti krajem septembra ili početkom oktobra. Datumu otpočinjanja pregovora se međutim, prema mišljenju evropskih zvaničnika, ne treba nadati u ovoj godini, jer je Srbija i dalje daleko od ispunjenja potrebnih uslova, među kojima su, osim Kosova, izostanak napretka u reformama u nizu oblasti - od pravosuđa, preko borbe protiv korupcije i zaštite ljudskih prava, do spornih privatizacija.
XS
SM
MD
LG