Slučaj Avde Palića: Porodice poginulih RS pripremaju tužbu
Sve se češće su najave moguće tužbe koja bi iz Republike Srpske protiv Međunarodne komisije za traženje nestalih i njene generalne direktorke Ketrin Bomberger zbog navodnog skrivanja posmrtnih ostataka pukovnika Armije BiH Avde Palića punih osam godina.
U isto vrijeme vršen je veliki pritisak na RS da se pronađeno Palićevo grobno mjesto. To pitanje je inicirao predsjednik Organizacije porodice zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović. On je rekao da je o tužbi već razgovarao sa entitetskim ministrom pravde Džerardom Selmanom i pravobraniocem RS Slobodanom Raduljem.
„Naš je stav da mi ne podnosimo tužbu, već to trebaju institiucije RS - zato što institucije ustvari snose određene posljedice te rašamonijade oko Avde Palića, i finansijske i političke i medijske i svake druge“, naveo je Mitrović.
Naš je stav da mi ne podnosimo tužbu, već to trebaju institiucije RS - zato što institucije ustvari snose određene posljedice te rašamonijade oko Avde Palića, kaže Nedeljko Mitrović iz Organizacije porodice zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS.
Slučaj pukovnika Avde Palića i danas u Bosni i Hercegovini uzburkava strasti kada je u pitanju proces traženja nestalih osoba. Na identifikaciju njegovih posmrtnih ostataka čekalo se osam godina nakon što su ekshumirani 2001. godine.To je bilo dovoljno da se pojave sumnje u mogućnost manipulacije.
Kao glavnog svjedoka Mitrović navodi bivšeg člana Insituta za nestale BiH Jasmina Odobašića, koji je 2001. godine izvršio ekshumaciju Palićevih ostatataka.
Jasmin Odobašić ustvrdio je 2010. godine dobio otkaz zbog svojih izjava da su Međunarodna komisija i Institut za traženje nestalih odgovorni što je Palićevo tijelo neidentifikovano ležalo osam godina.
„Šest analiza je zaključno sa 2005. godinom završeno, ostala su još tri tijela. Onog trenutka kad je među tih šest prepoznato tijelo Hajrić Mehmeda i Imamović Amira, članova ratnog predsjedništva Žepe, koji su isti dan oteti kada je otet i Avdo, ja sam posumnjao da je među preostalima i tijelo Avde Palića. Lično sam uputio dopis gospođi Bomberger, ICMP-u, sa imenima šestorice prepoznatih, sa zahtjevom da se i sa preostala tri uzmu novi uzorci koštani. Nisu se uopšte udostojili da odgovore. Oni se jednostavno tako visoko ponašaju“, rekao je tada Odobašić.
Pravobranilac: Utvrditi da li je u pitanju umišljaj ili nemar
U Međunarodnoj komisiji za traženje nestalih odbacuju kao neutemeljene sve optužbe oko slučaja Avde Palića.
„Bilo kakve optužbe protiv ICMP-a u ovom slučaju su potpuno neutemeljene. Šesanest godina nakon završetka sukoba vrijeme je da se problem nestalih osoba prestane zloupotrebaljavati u političke svrhe i da se ulože stvarni napori u rješavanju otvorenih slučajeva, kao i slučajeva nekoliko hiljada osoba čiji su ostaci još uvijek sakriveni u grobnim mjestima širom zemlje“, navodi portparol Komisije Jasmin Agović.
Avdo Palić
Nakon Mitrovićeve inicijative ostalo je nejasno ko bi ustvari mogao pokrenuti tužbu protiv Međunarodne komisije i Ketrin Bomberger. Pravobranilac RS Slobodan Radulj nije mogao da potvrdi da li se prikupljaju dokumenta za tužbu zbog slučaja Palić, tvrdeći da to nije u njegovoj nadležnosti. Njegovo mišljenje je da bi se tim pitanjem trebala baviti tužilaštva.
„Osnovno je ovdje utvrditi da li je rađeno s umišljajem ili je to nemar. Ako je bio nemar, teško je tu utvrđivati odgovornost, ali ako se utvrdi da je smišljeno rađeno da bi se ucjenjivala RS, to je onda već krivično djelo i to je nešto drugo“, smatra Radulj.
I bez tužbe slučaj Palić uzdrmava sadašnju strukturu traženja nestalih, kaže Jasmin Odobašić, koji tvrdi da se i u mnogim drugim slučajevima postoji namjerno odugovlačenje identifikacije kako bi se omogućilo što duže funkcionisanje institucija koje se bave pitanjima nestalih.
„Na stotine tijela i bošnjačkih i hrvatskih i srpskih leži od jedne pa do 14 godina neprepoznati. Da ima pravde, odnosno da ima morala kod onih koji su poslali strane dužnosnike u BiH, onda bi sigurno u oblasti nestalih osoba već odavno mnogi odgovarali - i vjerovatno zaglavali i u zatvorima. Ja i dalje tvrdim, kroz proces nestalih u BiH se pere novac. Proces se odugovlači i odugovlači bez velikih potreba“, kaže Odobašić.
Na sastanku Ketrin Bomberger sa predstavnicima porodica nestalih iz RS od prije nekoliko dana pokušalo se doći do relaksirajućih stavova. Strane više od šest časova vodile otvoren dijalog o problemima i došlo je do određenih zaključaka, kaže Jasmin Agović:
„U tom smislu ICMP i organizacije porodica nestalih usuglasili su se da se stari slučajevi nestalih osoba koji su zatvoreni prije analize DNK-a moraju što brže podvrgnuti reviziji i u RS-u i u Federaciji BiH.“
Jedna od bitnih preporuka sa sastanka je i zaživljavanje posebne radne grupe za rješavanje slučajeva neidentifikovanih posmrtnih ostataka u mrtvačnicama, halama i spomen-kosturnicama u BiH. U nadležnosti vlasti oba bh. entiteta nalazi se oko 2.500 neidentifikovanih posmrtnih ostataka, a ukupno se na spisku nestalih u BiH i dalje nalazi još oko 10.000 osoba.
********* Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
