Dostupni linkovi

Slučaj RTS: Srpski topnički dnevnici


Jelko Kacin
Jelko Kacin
Jelko Kacin, izaslanik Evropskog parlamenta za Srbiju za RSE komentariše javno obraćanje ministra odbrane Srbije Dragana Šutanovca koji je tražio od njega da svojim kontaktima u EU i NATO-u pomogne rasvetljavanju okolnosti bombardovanja RTS-a i pogibije 16 radnika 1999. godine.

“Vaši kontakti u EU i NATO nam svakako mogu pomoći da jednom zasvagda zatvorimo ovo poglavlje pravim informacijama o procedurama komunikacije u NATO i činjenicom da nije ni postojala mogućnost da se na taj način napad najavi“, naveo je ministar Šutanovac.

Pre javnog poziva ministra Šutanovca prethodilo je interno pismo Jelka Kacina koji se, kako prenose domaći mediji, pre mesec dana obratio ministru odbrane sa molbom da stavi na uvid javnosti kompletnu dokumentaciju u vezi sa bombardovanjem zgrade RTS-a. Ministar Šutanovac je javno odgovorio da takvi dosijei u Ministarstvu odbrane ne postoje. Jelko Kacin za RSE kaže:

“Objava pisma ministra Šutanovca u medijima me je iznenadila. Naša službena korespodencija je bila namenjena rešavanju problema i nije bila namenjena javnosti. Poziv ministra da pomognem me iznenadio još više, znajući da Ministarstvo odbrane ima na raspolaganju diplomatsku mrežu, vojne atašee, ofcire za vezu pa i direktne kontakte u NATO. Nemam ni pravo ni mandat da se angažujem u ovom slučaju, ali za to nema ni potrebe. Sve dokumente koji su relevantni za razrešavanje pogibije 16 radnika RTS 23. aprila 1999. godine, treba u prvom redu tražiti i pronaći u službama Ministarstva odbrane Srbije. Ti dokumenti su bili rezultat istrage oficira Vojske Jugoslavije i oni su čuvani u arhivu Ministarstva odbrane“, kaže Kacin i navodi primer poznatih Topničkih dnevnika u Hrvatskoj.


Slično kao i sada u Srbiji i Zagreb je tvrdio da nema te dokumente koje je potraživao Haški tribunal.

„Teško je poverovati da su službe Ministarstva odbrane u Srbiji te dokumente prosledile u NATO i u EU. S druge strane, poruku ministra Šutanovca možemo da shvatimo i tako da on traži širu međunarodnu pomoć u uspostavljanju efikasne i potpune civilne kontrole nad nekim službama u sklopu Ministarstva odbrane. To je legitimno i pohvalno i za tranzicijska društva neophodno, jer je jedan od najvažnijih kriterijuma demokracije puna kontrola civilnih struktura nad vojnim strukturama. Mislim da rodbina 16 žrtava zaslužuju jasan odgovor. Mislim da ih do sada nisu adekvatno tretirali i da je poziv meni da u tome pomognem naleteo na pozitivan odziv. Načinom na koji odgovaram na vaša pitanja, pomažem i rodbini žrtava i ministru odbrane i Srbiji da se demokratizira i da u potpunosti dobije kontrolu nad svim tajnim službama i da zna šta ima i nema u svojim arhivama“, kaže Kacin za RSE.

Transkripte nisu radili u NATO

Na pitanje našeg dopisnika iz Niša Zorana Kosanovića šta je razlog za obraćanje Jelku Kacinu, ministar odbrane Dragan Šutanovac je rekao:
Dragan Šutanovac
Dragan Šutanovac

“Podsećam da je Ministarstvo odbrane sva dokumenta koja poseduje, kako Tužilaštvu, tako i javnosti stavilo na uvid putem našeg sajta, a ja sam nedavno zatražio pomoć od Jeljka Kacina kao uglednog političara EU koji može da nam pomogne, ne u razotkrivanju šta se desilo, već u dobijanju objašnjenja procedura. Da li je postojala mogućnost da bilo ko komunicira na taj način da bi taj razgovor mogao biti presretnut i kasnije napravljen transkript. Ja sam dobio uveravanja (ali to očigledno nije dovoljno), da ne postoji mogućnost da avion, odnosno borbeni pilot komunicira sa bazom na način da dobija target odnosno metu putem adrese ili naziva zgrade i slično...”

Jelko Kacin precizira da relevantne informacije o pogibiji radnika RTS-a ne postoje u NATO arhivama, već u Beogradu.

„Mislim da transkripte nisu radili u NATO. U NATO komuniciraju i to ne prepisuju. Ono o čemu mi razgovaramo je rad Ministarstva odbrane Vojske Srbije i njihovih odeljenja za prisluškivanje i da li su informacije koje su, kao, imali upotrebili u korist odbrane i smanjenje broja žrtava ili su, kako misli rodbina, to iskoristili za političke potrebe i za mobilizaciju Srbije protiv NATO", izjavio je Kacin.

Lakić Đorović, vojni ratni tužilac u vreme NATO bombardovanja, sada u penziji, svojevremeno je obavestio rodbinu poginulih da je on radio na dosijeima u kojima postoje dokazi da se znalo kad će RTS biti bombardovan. Na naše pitanje da li je video transkript razgovora, Đorović kaže:

“Mora Šutanovac da objasni ko je sakrio taj dosije, kako to da ga nema a određeno je po vojnim propisima da se mora trajno čuvati, dakle ne ni sto godina.”

Đorović tvrdi da je nekadašnji načelnik Generalštaba, a sada pomoćnik ministra spoljnih poslova Zdravko Ponoš bio u timu koji je snimio razgovor pilota.

“Ponoš je bio šef službe za obaveštavanje i izviđanje u Podgorici i više ljudi je reklo da se on pohvalio kako je on presreo razgovor izmedjudvojice NATO pilota sa bazom u Avijanu i da su čuli to što su čuli”, navodi Đorović.

Obraćanje ministra Šutanovca Jelku Kacinu rodbina poginulih radnika RTS-a doživljava kao manipulaciju a ne kao traganje za istinom.
XS
SM
MD
LG