Predsjedavajući eurozone Žan Klod Junker rekao je danas da je on protiv njemačkog plana za eurozonu da Grčkoj nametne evropskog komesara za budžet u zamjenu za novi paket finansijske pomoći vrijedan 130 milijardi eura.
"Ne mislim da treba da izdvajamo Grčku. Ukoliko smo spremni da to osiguramo u sporazumu za sve zemlje koje su neprestano izvan zadatog kolosjeka, onda nisam protiv toga, ali ne mislim da to treba primijeniti samo na Grčku", rekao je Junker po dolasku na samit EU u Briselu.
Junkerovi komentari objavljeni su nakon što su se Njemačka i Grčka sporile oko prijedloga Berlina da se budžet Atine stavi pod poseban nadzor.On je naglasio da Grčka nije tema razgovora današnjeg samita, ali da će se bez sumnje govoriti o Atini.
Na samitu će lideri EU raditi na finalizaciji dva nova sporazuma, koja se direktno bave krizom u eurozoni.
Prvi je fiskalni sporazum koji će zamijeniti trenutna pravila eurozone.
Novi fiskalni sporazum odrediće nivoe dugovanja i deficita širom eurozone, daće veća ovlašćenja Briselu za kažnjavanje prekršilaca, dok će kazne prekršiocima biti automatizovane i manje otvorene za političke zloupotrebe.
Drugi sporazum određuje novi stalni fond za finansijsku pomoć članicama eurozone - Evropski mehanizam za stabilnost, koji će biti operativan godinu dana ranije nego što je planirano sa kapacitetom od 500 milijardi eura.
"Ne mislim da treba da izdvajamo Grčku. Ukoliko smo spremni da to osiguramo u sporazumu za sve zemlje koje su neprestano izvan zadatog kolosjeka, onda nisam protiv toga, ali ne mislim da to treba primijeniti samo na Grčku", rekao je Junker po dolasku na samit EU u Briselu.
Junkerovi komentari objavljeni su nakon što su se Njemačka i Grčka sporile oko prijedloga Berlina da se budžet Atine stavi pod poseban nadzor.On je naglasio da Grčka nije tema razgovora današnjeg samita, ali da će se bez sumnje govoriti o Atini.
Na samitu će lideri EU raditi na finalizaciji dva nova sporazuma, koja se direktno bave krizom u eurozoni.
Prvi je fiskalni sporazum koji će zamijeniti trenutna pravila eurozone.
Novi fiskalni sporazum odrediće nivoe dugovanja i deficita širom eurozone, daće veća ovlašćenja Briselu za kažnjavanje prekršilaca, dok će kazne prekršiocima biti automatizovane i manje otvorene za političke zloupotrebe.
Drugi sporazum određuje novi stalni fond za finansijsku pomoć članicama eurozone - Evropski mehanizam za stabilnost, koji će biti operativan godinu dana ranije nego što je planirano sa kapacitetom od 500 milijardi eura.
