Javni prostor Bosne i Hercegovine već dugo je kontaminiran jezikom mržnje. On je postao uobičajen način ophođenja pojedinih političara, novinara, pa i predstavnika vjerskih zajednica. Produbljivanje političkih sukoba, potpomognuto ekonomsko-socijalnom krizom, doprinijelo je i eskalaciji govora mržnje: utisak je da se minuli rat u Bosni i Hercegovini nastavio voditi drugim sredstvima.
Udruženje novinara Republike Srpske podnijelo je nedavno Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) prigovor protiv Radiotelevizije Federacije BiH zbog podsticanja i širenja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.
U Dnevniku 2 Federalne televizije i emisiji "60 minuta" pod nazivom Krnja Srbija, emitovanoj dan nakon proslave 20-ogodišnjice RS, izrečen je niz uvreda na račun srpskog naroda i Republike Srpske, a između ostalog i kvalifikacija da je srpski narod "genocidan od postanka" - podsjećaju u Udruženju novinara RS.
(YouTube video: "Velika krnja Srbija" - emisija "60 minuta")
Predsjednik tog udruženja Dragan Jerinić kaže da ta praksa traje već 5-6 godina i da je eskalirala 9. januara ove godine, na dan entiteta.
„Shvatili su da je 20 godina postojanja RS poraz bošnjačke politike koja želi unitarnu BiH i jednostavno na taj način pokušavaju demontirati ili oslabiti poziciju RS unutar dejtonskog ustava BiH“, kazao je Jerinić.
I dok Jerinić spominje političke centre moći u Sarajevu koji diktiraju i govor mržnje u medijima, na pitanje da li je govor mržnje kada politički centar moći RS Milorad Dodik nazove Sarajevo Teheranom, on kaže:
„Kakve veze ima poređenje Teherana i Sarajeva sa govorom mržnje? Mislim Teheran je jedan veliki grad. Zavisi ko kako shvati taj kontekst.“
Predsjednik Udruženja novinara RS mišljenja je da je jezik mržnje prisutan u tom entitetu tek sporadično, u, kako kaže, incidentnim situacijama, dok je u jednom dijelu medija Federacije BiH organizovan i predstavlja standard.
Na Federalnoj televiziji niko od nadležnih iz informativnog programa nije bio dostupan da prokomentariše te navode. Analitičari, međutim, ne amnestiraju nikoga i ocjenjuju da se u BiH vodi medijski rat jer je većina medija izabrala stranu.
Trovački stereotipi i predrasude
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da ta podjela prati etničku podjelu društva u kojoj se napade sve što je drugačije i često se ne biraju sredstva. Topićeva takođe napominje:
„Postoji jedna vrlo velika doza nesamokritičnosti, tako da se vide i prepoznaju govor mržnje, napadi i sve ono ružno što dolazi iz tog tzv. neprijateljskog tabora, dok je naša strana potpuno bezgrešna, napadnuta i primorana je da se brani.“
Tanja Topić kaže da u javnom prostoru BiH postoji i nešto suptilniji jezik mržnje koji ima za posljedice pogoršanje odnosa u društvu i koji se manifestuje se u indirektnoj, skrivenoj formi. Primjer toga jeste tendenciozno izvještavanje Radiotelevizije Republike Srpske o vehabijama, gdje su stigmatizovane skoro sve povratničke zajednice u RS, te izazvan strah i nesigurnost kod njihovih stanovnika.
Predsjednica udruženja BH novinari Milkica Milojević napominje da, poput svake vrste nasilja, i verbalno, odnosno govor mržnje ne mora imati samo eksplicitne oblike.
„Ukoliko novinari ne poštuju osnovne principe profesije, koji su vrlo jasni, pa ako komentarišu unutar vođenja emsije to je također jedan poziv na netoleranciju, na netrpeljivost, na isključenost pojedinih društvenih grupa“, ocjenjuje Milojević.
Dr. Nada Ler Sofronić, socijalna psihologinja i dopredsjedavajuća žalbene komisije Vijeća za štampu BiH, kaže da se u domaćoj javnosti često miješaju pojmovi nekulture dijaloga i govora mržnje.
„Govor mržnje je verbalni iskaz negativnih stereotipija i predrasuda prema drugima, drugačijima i sa stanovišta otpora kulturi nasilja, u kojoj mi nažalost živimo, i promocije kulture mira, one nas prvenstveno interesuju zato jer su trovačke, opake i opasne jer podstiču konflikte, odnosno najčešće su uvod u stvarne konflikte, ne samo verbalne nego stvarne“, kaže Sofronić.
Pravni savjetnik Internews-a BiH za medijska pitanja Mehmed Halilović napominje da ne postoji krivično djelo govor mržnje iako su u zakonima navedene stavke koje tretiraju tu oblast. Ipak, ni one se ne primjenjuju - kaže Halilović i dodaje da to nije najbitniji dio odnosa društva prema govoru mržnje već vaspitanje i obrazovanje koji su takođe izloženi podjelama. Sve to zahtjeva različit pristup politike obrazovanom sistemu - ističe Halilović.
„Nažalost, mi smo svjedoci da naša politička scena obiluje u tolikoj mjeri govorom mržnje da tako jedno radikalno rješenje koje bi iz osnove, u korijenu, stvorilo novu klimu za afirmaciju civilizacijskih vrijednosti još uvijek kod nas ne postoji“, ocjenjuje Halilović.
Osim obrazovanja i vaspitanja, ključna uloga u suzbijanju govora mržnje, ističe Nada Ler Sofronić, pripada medijima. Ipak, osvrnuvši se na današnju medijsku sliku, ali i na činjenicu da je bh. društvo tolerantno prema svim oblicima nasilja, perspektive suzbijanja govora mržnje ne čine se nimalo svijetlim.
Udruženje novinara Republike Srpske podnijelo je nedavno Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) prigovor protiv Radiotelevizije Federacije BiH zbog podsticanja i širenja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.
U Dnevniku 2 Federalne televizije i emisiji "60 minuta" pod nazivom Krnja Srbija, emitovanoj dan nakon proslave 20-ogodišnjice RS, izrečen je niz uvreda na račun srpskog naroda i Republike Srpske, a između ostalog i kvalifikacija da je srpski narod "genocidan od postanka" - podsjećaju u Udruženju novinara RS.
(YouTube video: "Velika krnja Srbija" - emisija "60 minuta")
Predsjednik tog udruženja Dragan Jerinić kaže da ta praksa traje već 5-6 godina i da je eskalirala 9. januara ove godine, na dan entiteta.
„Shvatili su da je 20 godina postojanja RS poraz bošnjačke politike koja želi unitarnu BiH i jednostavno na taj način pokušavaju demontirati ili oslabiti poziciju RS unutar dejtonskog ustava BiH“, kazao je Jerinić.
I dok Jerinić spominje političke centre moći u Sarajevu koji diktiraju i govor mržnje u medijima, na pitanje da li je govor mržnje kada politički centar moći RS Milorad Dodik nazove Sarajevo Teheranom, on kaže:
„Kakve veze ima poređenje Teherana i Sarajeva sa govorom mržnje? Mislim Teheran je jedan veliki grad. Zavisi ko kako shvati taj kontekst.“
Predsjednik Udruženja novinara RS mišljenja je da je jezik mržnje prisutan u tom entitetu tek sporadično, u, kako kaže, incidentnim situacijama, dok je u jednom dijelu medija Federacije BiH organizovan i predstavlja standard.
Na Federalnoj televiziji niko od nadležnih iz informativnog programa nije bio dostupan da prokomentariše te navode. Analitičari, međutim, ne amnestiraju nikoga i ocjenjuju da se u BiH vodi medijski rat jer je većina medija izabrala stranu.
Trovački stereotipi i predrasude
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da ta podjela prati etničku podjelu društva u kojoj se napade sve što je drugačije i često se ne biraju sredstva. Topićeva takođe napominje:
„Postoji jedna vrlo velika doza nesamokritičnosti, tako da se vide i prepoznaju govor mržnje, napadi i sve ono ružno što dolazi iz tog tzv. neprijateljskog tabora, dok je naša strana potpuno bezgrešna, napadnuta i primorana je da se brani.“
Tanja Topić kaže da u javnom prostoru BiH postoji i nešto suptilniji jezik mržnje koji ima za posljedice pogoršanje odnosa u društvu i koji se manifestuje se u indirektnoj, skrivenoj formi. Primjer toga jeste tendenciozno izvještavanje Radiotelevizije Republike Srpske o vehabijama, gdje su stigmatizovane skoro sve povratničke zajednice u RS, te izazvan strah i nesigurnost kod njihovih stanovnika.
Predsjednica udruženja BH novinari Milkica Milojević napominje da, poput svake vrste nasilja, i verbalno, odnosno govor mržnje ne mora imati samo eksplicitne oblike.
„Ukoliko novinari ne poštuju osnovne principe profesije, koji su vrlo jasni, pa ako komentarišu unutar vođenja emsije to je također jedan poziv na netoleranciju, na netrpeljivost, na isključenost pojedinih društvenih grupa“, ocjenjuje Milojević.
Dr. Nada Ler Sofronić, socijalna psihologinja i dopredsjedavajuća žalbene komisije Vijeća za štampu BiH, kaže da se u domaćoj javnosti često miješaju pojmovi nekulture dijaloga i govora mržnje.
„Govor mržnje je verbalni iskaz negativnih stereotipija i predrasuda prema drugima, drugačijima i sa stanovišta otpora kulturi nasilja, u kojoj mi nažalost živimo, i promocije kulture mira, one nas prvenstveno interesuju zato jer su trovačke, opake i opasne jer podstiču konflikte, odnosno najčešće su uvod u stvarne konflikte, ne samo verbalne nego stvarne“, kaže Sofronić.
Pravni savjetnik Internews-a BiH za medijska pitanja Mehmed Halilović napominje da ne postoji krivično djelo govor mržnje iako su u zakonima navedene stavke koje tretiraju tu oblast. Ipak, ni one se ne primjenjuju - kaže Halilović i dodaje da to nije najbitniji dio odnosa društva prema govoru mržnje već vaspitanje i obrazovanje koji su takođe izloženi podjelama. Sve to zahtjeva različit pristup politike obrazovanom sistemu - ističe Halilović.
„Nažalost, mi smo svjedoci da naša politička scena obiluje u tolikoj mjeri govorom mržnje da tako jedno radikalno rješenje koje bi iz osnove, u korijenu, stvorilo novu klimu za afirmaciju civilizacijskih vrijednosti još uvijek kod nas ne postoji“, ocjenjuje Halilović.
Osim obrazovanja i vaspitanja, ključna uloga u suzbijanju govora mržnje, ističe Nada Ler Sofronić, pripada medijima. Ipak, osvrnuvši se na današnju medijsku sliku, ali i na činjenicu da je bh. društvo tolerantno prema svim oblicima nasilja, perspektive suzbijanja govora mržnje ne čine se nimalo svijetlim.
