Dostupni linkovi

Regija kao strateški prioritet nove Vlade


Čelnik Kukuriku koalicije Zoran Milanović proslavlja izbornu pobjedu 5. prosinca 2011.
Čelnik Kukuriku koalicije Zoran Milanović proslavlja izbornu pobjedu 5. prosinca 2011.
Nakon premoćne pobjede koalicije stranaka lijevog centra na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj u nedjelju, analitičari od nove hrvatske Vlade očekuju veći angažman u regiji jugoistoka Europe.

Partnerski i prijateljski odnosi sa susjedima, poruka je mandatara nove hrvatske Vlade Zorana Milanovića. Susjedima na jugoistoku Europe Hrvatska će pomagati u euroatlanstkim aspiracijama, jer je to u interesu stabilnosti, otvorenosti i prosperiteta, naglasio je.

(Video: Govor Zorana Milanovića nakon pobjede na izborima)


Vjerojatna nova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić je u interviewu srbijanskoj agenciji Tanjug ponovila garancije Srbiji da se Hrvatska na njenom europskom putu
neće ponašati prema njoj onako kako se Slovenija ponašala prema Hrvatskoj, a što se tiče međusobnog povlačenja tužbi za genocid, kazala je da je - pod izvjesnim uvjetima - dogovorno povlačenje tužbi bolje od dugotrajnog i skupog sudskog procesa.

„Druga mogućnost, koja se meni čini malo bliže zdravoj pameti je da se pokuša pobrojiti sve stvari koje su sporne u tom pogledu između dviju država i relevantne su za budući život dviju država i dvaju društava,“ kaže gospođa Pusić i dodaje:

"Tu su teme kao što je pitanje nestalih, pitanje umjetnina i dobara opljačkanih za vrijeme rata i njihov povrat... Postoji još par tema koje treba razriješiti - naravno tu je pitanje suđenja i suradnje između pravosuđa i državnih odvjetništava, naročito u suđenjima za ratne zločine i razmjeni slučajeva – da svatko riješi svoje na svojoj strani. Ako o tome uspijemo postići međudržavni sporazum - a mislim da bismo morali biti u stanju – u kojem bi bilo definirano kako će se to rješavati, onda mislim da treba sjesti i staviti na dnevni red temu povlačenja tužbi za genocid.“

Sezona dobrih odnosa

Načelno, očekuje se aktivnija politika nove hrvatske Vlade prema susjedima u jugoistočnoj Europi. Politički analitičar Damir Grubiša kaže za RSE kako je za očekivati jedna opuštenija atmosfera, atmosfera suradnje, a ne više atmosfera konfrontiranja kao što je bio oko zakona o ništetnosti akata bivše JNA, Jugoslavije i Srbije.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović na glasanju u Zagreb7, 4. prosinac 2011.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović na glasanju u Zagreb7, 4. prosinac 2011.

On je podsjetio da je sam Milanović najavio da će među svoje prve vanjskopolitičke posjete uključiti Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

„To znači da će strateški prioritet buduće Vlade biti upravo regija, uspostavljanje dobrih odnosa u regiji i onemogućavanje svih konfliknih žarišta koja bit u mogla nastajati. U tom pogledu, postojat će veća suglasnost između predsjednika Josipovića koji je otvorio tu jednu sezonu dobrih odnosa u regiji i mislim da će se uspjeti naći jedna prava mjera između Vlade i predsjednika Josipovića, i da će to dovesti i do pozitivnih pomaka i u regiji“, ocjenjuje Grubiša.

Grubiša procjenjuje da će dobri odnosi i stabilizacija regije biti strateški prioritet nove Vlade. Što se Bosne i Hercegovine tiče, za očekivati je da nova Vlada uputi bh. Hrvate da svoju budućnost traže i nađu u Bosni i Hercegovini.

Bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić kazao je su odnosi Hrvatske sa Crnom Gorom, Slovenijom, Italijom i Mađarskom vrlo dobri, a za RSE posebno je komentirao trokut odnosa Hrvatska – Srbija – Kosovo, jer je upravo zbog hrvatskog priznanja Kosova Srbija osjetno zahladila odnose sa Zagrebom.

„Srbija ne mora priznati Kosovo – zbog svojih povijesnih razloga i zbog emotivnih razloga svojih građana, ali Srbija mora dopustiti da regija komunicira. Drugim riječima, da Srbi mogu slobodno putovati na Kosovo i sa Kosova, da Albanci mogu putovati u Kosovo i sa Kosova, da kapital može ići na jednu i na drugu stranu, drugim riječima – da regija funkcionira“, kaže Mesić.

Što se Bosne i Hercegovine tiče, Mesić sugerira opciju da se voljom naroda ukine entitete i uvede mješovite kantone, a da je pretpostavka za te reforme poruka službenog Beograda bosanskim Srbima da je Bosna i Hercegovina njihova država, a Sarajevo njihov glavni grad. Hoće li nova hrvatska Vlada poslušati njegove sugestije, pitali smo gospodina Mesića.

„Pa ja se nadam da će u suštini ta politika ići ovim smjerom, a sada – koji će biti prioriteti nove Vlade – to ne znam. Ali, ovo je jedino rješenje. Nije rješenje nikakvo odvajanje dijelova Bosne i Hercegovine ili odvajanje dijelova Kosova, jer arhitektura našeg prostora je završena, i što prije to politike u ovoj regiji shvate – to bolje za cijelu regiju, a bolje i za Europu!“, kazao je Mesić.

Inostrani mediji o izborima u Hrvatskoj

Inostrani mediji o izborima u Hrvatskoj

U prvim reakcijama strane agencije naglašavaju da do promjene vlasti u Hrvatskoj dolazi u složenim ekonomskim uvjetima.

Dopisnik BBC za Balkan Mark Lowen kaže kako će se nova vlada morati suočiti s ozbiljnim budžetskim rezovima da bi se izbjeglo snižavanje kreditnog rejtinga države. Smanjenje stope nezaposlenosti i nastavak borbe protiv korupcije među važnim su zadaćama novih vlasti.

Kukukuriku koalicija predvođena Zoranom Milanovićem, šefom Socijaldemokratske partije Hrvaske, stavila je do znanja da će uvesti mjere štednje, poduzeti sve kako bi se oživjela industrija i vratile strane investicije.

Odlazeća premijerka Jadranka Kosor odbijala je mogućnost pozjamica od MMF, a Milanović takvu mogućnost ne odbija, ali samo kao posljednje sredstvo. Ekonomija je u recesiji, procjenjuje se rast između 0,5 do 1 posto.

BBC citira riječi šefice HDZ da njena stranka “ostaje čvrsto na nogama i da će sada jednako dobro služiti narodu kao opozicija.

HDZ je bio na vlasti punih 16 od 20 godina hrvatske naezavisnosti.

Njemačka novinska agencija (DPA) u izvještaju o rezultatima izbora fokusira se na stanje u HDZ, suđenje bivšem premijeru za korpuciju. Na suđenjima će se uskoro naći i mnogi dugi Sanaderovi suradnici, ističe agencija.

Kosor nije mogla umanjiti skandale koji su se vukli od Sanadera i sada će predati vlast Milanoviću, socijaldemokratima, kao što se to dogodilo i 2000.

Ironično je, piše DPA, da je upravo Ivo Sanader, u vrijeme dok je bio zamjenik šefa diplomacije, na neki način uveo Zorana Milanovića u politiku, zapošljavajući ga u Ministarstvu vanjskih poslova 1993.

Milanović je radio kao diplomat u Nagorno-Karabakhu, EU i NATO savezu, prije povratka u Hrvatsku gdje se pridružio SDP 1999. Lider stranke postao je nakom smrti Ivice Račana. Oženjen je i ima dva sina, piše DPA.

Češka televizija također javlja o promjenama u Hrvatskoj i naglašava da Hrvatsku očekuju bolni rezovi, i isplivavanje iz recesije i korupcije.
XS
SM
MD
LG