Dostupni linkovi

Pusić: HDZ se retorikom i stilom vraća u devedesete


Vesna Pusic, članica vodstva Hrvatske narodne stranke-liberalni demokrati, arhivska fotografija
Vesna Pusic, članica vodstva Hrvatske narodne stranke-liberalni demokrati, arhivska fotografija
Vesna Pusić, jedna je od najistaknutijih lidera Kukuriku koalicije, članica vodstva Hrvatske narodne stranke-liberalni demokrati, sveučilišna je profesorica.

U hrvatskoj politici je poznata kao osoba koja govori jasno, spremna je na polemiku, te smatra da je moguć politički dijalog o svim temama.

Jedna je od najaktivnijih liberalnih političarki u Hrvatskoj. Poznata je i na evropskoj političkoj sceni. U trećem je mandatu potpredsjednica Europske liberalno-demokratske i reformske stranke.

Uvijek je i bez fige u džepu govorila o Tuđmanovoj politici prema BiH. U razgovoru za RSE govori o tome da li ima "fair playa" u preidzbornoj kampanji u Hrvatskoj, zašto smatra da u BiH, uz postojeća dva entieta, trebalo oformiti i treći, hrvatski entitet, ali i još dva građanska.

Pusić vjeruje da će referendum o ulasku Hrvatske u EU dobiti zeleno svijetlo, a na pitanje: da li će biti šefica diplomacije, uz osmijeh dogovara, vidjeti ćemo, prvo treba dobiti izbore.

RSE: Gospođo Pusić, izborna kampanja odvija se u neuobičajnim okolnostima. Bivšem premijeru i bivšem predsjedniku HDZ-a se sudi zbog ratnog profiterstva. Cijela vladajuća stranka je pod istragom USKOK-a zbog crnih fondova i čini mi se da vladajući gube smisao za politički "fair play". Kakvo je Vaše viđenje dosadašnjeg tijeka kampanje?

Pusić: Čini mi se da imate pravo. Ovo je najneuobičajnija kampanja od neovisnosti Hrvatske, a ja sudjelujem u predizobrnim kampanjama od početka devedesetih, ali za ozbiljno od recimo 1999. godine. Od izbora 2000. nismo imali ovakvu kampanju. Dva su ključna tabora, jedan je HDZ i različiti dodaci koji su se u međuvremenu dogovorili ili se dogovaraju, a drugi je naša takozvana Kukuriku koalicija koju čine HNS, SDP, IDS i HSU. Između ta dva tabora, de facto, ne postoji nikakva komunikacija. Kao da se vode dvije sasvim posebne kampanje. Mi smo završili pregovore za članstvo u EU 30. lipnja i HDZ potom odmah kreće vrlo agresivnu pretkampanju koja se sastojala uglavnom od napada na pojedine ljude ili generlano napada na konkurenciju Kukuriku koaliciju. Naša koalicija je, s druge strane, krenula sa kampanjom predstavljanja programa i de facto uopće ne odgovara na ove, katkad, sasvim nevjerojatno žestoke napade. Imam osjećaj da je HDZ u jednoj neobičnoj situaciji, jer je njihova kampanja, u retorici i stilu vrlo slična onim kampanjama koje su oni vodili u devedesetim.

RSE: Zašto to rade?

Pusić: Mislim da je to neka vrsta instinktivne reakcije i da su se vratili na ono što je nekada za njih funkcioniralo. Jedina je razlika u tome što im je u devedesetim to dizalo rejting i donosilo glasove, a danas koristeći istu metodu to im spušta rejting i gube glasove. Mislim da ih je to dovelo u jednu nerazumljivu i frustirajuću situaciju i odatle ta žestina. Djelomično, možda i zbog činjenice da su sumnje na korupciju, iz faze govorkanja, prešle oficijelno u fazu sudskih istraga. To su sve činjenice koje su javnosti poznate barem od početka istrage u slučaju Sanader i Sanaderovog bijega. Dakle, ne radi se o nekim novim podacima, ali naravno radi se o novoj situaciji što se tiče službene istrage.

RSE: U javnosti je dosta reakcija izazvalo hapšenje Josipa Boljkovca. Što mislite o načinu na koji HDZ rješava ili pokušava "riješiti" neka otvorena pitanja iz Drugog svjetskog rata?

Pusić: Tu se ne radi o nikakvom rješavanju pitanja iz Drugog svjetskog rata. Tu se radi o borbi za vlast i to unutar HDZ-a, i nakon izbora. Cijela ova operacija, po mom dubokom uvjerenju, je isključivo u funkciji toga. Ovaj slučaj smatram apsolutno apsurdnim i nedopustivim. Čak i ako se istražuje taj slučaj, neka se istražuje, ali to ne znači da strpate u zatvor čovjeka sa dva slomljena kuka od 91 godinu. Na svjedoke ne može utjecati jer su pomrli, a pobjeći ne može ni u drugu sobu. Dakle, to je u funkciji političkih borbi, ali političkih borbi koje su u potpunoj dezorijentaciji. U toj dezorijetnciji se svašta radi. Nama je potreban red i smirenosti. Nadam se da ćemo to brzo moći uspostaviti nakon izbora.

Referendum će proći pozitivno

RSE: Zakon o ništetnosti ponovo je podignuo tenzije između Srbije Hrvatske. Srbija je proširila tužbu za genocid protiv Hrvatske Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Na snazi je i tužba Hrvatske protiv Srbije. Što bi Hrvatska mogla učiniti kako bi se spustile tenzije i da li je odustajanje od tužbe jedna od opcija?

Pusić: Tenzije se nisu baš naročito povisile. I u Srbiji i u Hrvatskoj se razumije što znači predizborna kampanja. Srbija će imati izbore u proljeće, a ova teme je, naročito za nacionalističko populističke stranke, uvijek dobro došla. I sa jedne i sa druge strane. Famozni Zakon o ništetnosti je de facto jedna predizborna farsa. Mislim da ga većina ljudi u Srbiji tako i gleda. To je zakon protiv kojeg je javno bio i glavni državni odvjetnik u Hrvatskoj. On samo otežava ono što su u suradnji državna odvjetništva i ministarstva pravosuđa Hrvatske i Srbije počela uspješno raditi. A to je rasčišćavati tužbe sa obje strane. Problem je u tome da je Srbija donijela, po mom mišljenju, jedan neprihvatljiv i apsurdni zakon o tome da proširuje svoju jurisdikciju na sve zemlje, ali onda taj problem treba rješavati, a ne na glupi zakon reagirati drugim glupim zakonom i neefikasnim zakonom u rasčišćavanju tog problema. Što se tiče ovih tužbi postoje neke određene neriješene teme i treba ih riješiti. Primjerice, pitanje nestalih, vraćanja opljačkanih umjetnina i stvari koje su otete u Hrvatskoj. Tu je i pitanje izbjeglica. Ako se međudržavnim sporazumom mogu definirati načini i rokovi kako kako ta pitanja razriješiti između dvije zemlje, onda je, po mom mišljenju, opravdano na dnevni red staviti mogućnost povlačenja tužbi.

RSE: Da li još uvijek mislite da bi u Bosni Hercegovini trebao postojati, pored sadašanja dva, još jedan, hrvatski nacionalni entitet i dva građanska? Zar to ne bi ionako složene prilike u BiH dodatno pogoršalo?

Josip Boljkovac , Zagreb, 02. novembar 2009.
Josip Boljkovac , Zagreb, 02. novembar 2009.
Pusić: Po mom mišljenju ih ne bi pogoršalo jer ovo što postoji ih je dovelo u jednu pat poziciju. Poziciju iz koje se Bosna i Hercegovina mora na neki sasvim novi način ponovo uspostaviti i početi ponovno graditi državu. Sugestija ili ideja sa pet entiteta, tri koja priznaju postojeće stanje na terenu i dva koja projeciraju poziv na buduće stanje je smo jedna od "x" ideja. Niti će itko iz Hrvatske bilo šta htjeti, niti moći, niti biti u prilici da nameće Bosni i Hercegovini, ali jedna otvorena rasprava o tome na koji način osigurati da BiH gradi svoje institucije države, to je svakako bitna rasprava i po mom mišljenju odgovornost za to je na nama u regiji. Ovaj klijentalistički pristup gdje se stalno gleda tko će ti riješti tvoje probleme, izvana ili odnekud, ili sa nekim drugim metodama, je nešto što se naprosto neće dogoditi. I dokazano je da se neće dogoditi. Mi kao zemlje u regiji moramo biti u stanju preuzeti odgovornost za vlastitu regiju i zato moramo biti u stanju otvoreno razgovarati o različitim opcijama. U Bosni i Hercegovini, naravno kao i u svim drugim državama, postoje političke elite, ali postoje i druge elite. Obzirom na zagađenost političkog terena, velika je vjerojatnost da je u političkim elitama jedna izrazito negativna selekcija, ali postoje poslovne elite, kulturne elite, obrazovne elite, ljudi sa različitih područja života i to su snage koje treba animirati da se angažiraju na definiranju načina na koji će se BiH izgraditi kao država, a onda, unutar toga, stupnjevi autonomije pojedinih jedinica, kako god se one zvale, su dodatna tema. Ali, za početak je pitanje kako izgraditi državu koja u ovom trenutku nije funkcionalna. Što se Hrvatske tiče tu se otvaraju neke nove mogućnosti obzirom da sa članstvom u EU nam stoje na raspolaganju i ozbiljnija sredstva za prekogranične projekte i mnoge druge instrumente koji po mom mišljenju mogu pomoći.

RSE: Vratimo se opet izborima u Hrvatskoj. Nakon izbora Hrvatsku očekuje i referendum. Kako će on proći?

Pusić: Po mom mišljenju referendum će proći pozitivno. Ja ne bih sada licitirala, sve što je iznad 50 posto je dobro. A kako će točno proći vidjeti ćemo. Ovisno o mogućnosti da se dođe do što šireg broja ljudi. Što se više o tome bude govorilo i komuniciralo postotak će biti veći jer glavni prigovor deklariranih euroskeptika je nedovoljna informiranost.

RSE: Kao u toku svake kampanje ima dosta nagađanja tko bi mogao zauzeti kakvu poziciju. Očekujte li, ako Kukuriku koalicija pobjedi, mjesto šefice diplomacije, kako se to već nagađa?

Pusić: Za sada službeno ništa nije dogovoreno. Prema tome, kada dođemo do toga, tada ću Vam reći (smijeh).
XS
SM
MD
LG