Svjetska organizacija je objavila danas Indeks humanog razvoja za 2010., koji se temelji na nacionalnim mjerenjima koji uključuju zdravstvo, obrazovanje, te prihode u 187 zemlje svijeta.
UN-ov program za razvoj (UNDP), ovakav izvještaj radi već dva desetljeća. Posljednji pokazuje da najbolje stoje Norveška, Australija i Nizozemska, dok se Demokratska Republika Kongo, Niger, Burundi i nalaze se na dnu godišnje ljestvice. Države regije su se zauteze slijedeća mjesta: Hrvatska 46, Crna Gora 54, Srbija 59, Bosna i Hercegovina 74, Makedonjia 78.
Većina istočnoevropskih zemalja pokazala je da su u vremenu velikih ekonomskih, političkih i društvenih promjena ostvarile pozitivne pomake. Istina, možda ne i onakve kako se očekivalo s obzirom na demokratske procese koji se odvijaju u bivšem komunističkom bloku. No, najveće zemlje koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza nazadovale su u zdrastvenoj zaštiti svojih gradjana.
Pismenost gradjana raste, obrazovani sustav je sve bolji. Primjerice u Češkoj i Estoniji u prosjeku se gradjani školuju 12 godina, u Makedoniji, 8,2 a u BiH 8,7 godina.
U prosjeku zemlje Istočne Evrope i Centrale Azije imaju i vrlo visok prihod po glavi stanovnika oko 11 tisuća dolara, no on je veći u novim članicama Unije, kao što su Češka i Slovačka oko 20 tisuća dolara, a oko tri tisuće u Tajikistanu ili Kirgistanu.
UN-ov program za razvoj (UNDP), ovakav izvještaj radi već dva desetljeća. Posljednji pokazuje da najbolje stoje Norveška, Australija i Nizozemska, dok se Demokratska Republika Kongo, Niger, Burundi i nalaze se na dnu godišnje ljestvice. Države regije su se zauteze slijedeća mjesta: Hrvatska 46, Crna Gora 54, Srbija 59, Bosna i Hercegovina 74, Makedonjia 78.
Većina istočnoevropskih zemalja pokazala je da su u vremenu velikih ekonomskih, političkih i društvenih promjena ostvarile pozitivne pomake. Istina, možda ne i onakve kako se očekivalo s obzirom na demokratske procese koji se odvijaju u bivšem komunističkom bloku. No, najveće zemlje koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza nazadovale su u zdrastvenoj zaštiti svojih gradjana.
Pismenost gradjana raste, obrazovani sustav je sve bolji. Primjerice u Češkoj i Estoniji u prosjeku se gradjani školuju 12 godina, u Makedoniji, 8,2 a u BiH 8,7 godina.
U prosjeku zemlje Istočne Evrope i Centrale Azije imaju i vrlo visok prihod po glavi stanovnika oko 11 tisuća dolara, no on je veći u novim članicama Unije, kao što su Češka i Slovačka oko 20 tisuća dolara, a oko tri tisuće u Tajikistanu ili Kirgistanu.
