Svjedoci na suđenju Karadžiću o zločinima u Prijedoru
Na suđenju Radovanu Karadžiću, optuženom za ratne zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, iskaz je dalo nekoliko svjedoka tužiteljstva, koji su govorili o zločinima u općini Prijedor, a nakon što je vlast preuzeo SDS.
Tako je Ivo Atlija svjedočio o zločinima srpskih snaga nad stanovnicima hrvatskih sela na širem području općine, što je Karadžić pravdao strahom srpskog stanovništva od događaja iz Drugog svjetskog rata.
Karadžić je nastavio plasirati tezu kako se sukob u prijedorskom kraju dogodio zbog genocidnog iskustva srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu kada je spomenuto područje bilo u sastavu kvislinške tvorevine Nezavisne države Hrvatske (NDH).
Svjedok Atlija je prilikom toga odbacio tezu da su se prije rata devedesetih godina Srbi tamo osjećali ugroženo, te da su zbog toga preuzeli vlast:
„Nekih 7.000 Hrvata je bilo otprilike u općini Prijedor. U poređenju sa brojem Srba koji su živjeli u toj općini, a i muslimana, to je bilo toliko minorno, zanemarivo, da nismo nikada bili, niti smo mogli biti prijetnja bilo kome.“
"Gospodine, vi ste uveli tu temu. Ja vam sada kažem - pre Drugog svetskog rata odnos je bio još više u korist Srba, pa su Srbi nastradali u Prijedoru od Hrvatske", kazao je Karadžić.
Hrpe mrtvih
Iza Atlije iskaz je dala zaštićena svjedokinja pod pseudonimom KDZ 080. Čim je SDS preuzela vlast u Prijedoru, ona je otpuštena s posla, te ubrzo poslana u logor Omarska, gdje je vidjela ubijanja, mučenja i silovanja zatočenika.
Radovan Karadžić na suđenju u Hagu
Optuženi Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja pokušao dovesti u pitanje njezin iskaz, tvrdeći kako se njezine informacije temelje na rekla- kazala, a ne na stvarnim činjenicama:
„Vi kažete ako nekoga ne vidite na ručku, vi podrazumevate da se nešto njemu loše desilo. Je li tako?“
Svjedok: Naravno, da ga nema. I sumnje naše su bile da je on lividiran u toku noći i da je na onim hrpama mrtvih ljudi koji su pobacani na travnjak ispred Bijele kuće.
I dok je optuženi ustvrdio da su Omarska i Trnopolje bili istražni centri, zaštićena svjedokinja je inzistirala kako se radilo o koncentracionim logorima u kojima su ljudi najčešće umirali od posljedica užasne torture u odnosu na koju je strijeljanje bilo nagrada.
Nakon njezinog svjedočenja o prijedorskim zločinima, na klupu za svjedoke je izveden Mevludin Sejmenović, bivši potpredsjednik prijedorskog ogranka Stranke demokratske akcije, koji je tužiteljstvu opisao političke okolnosti u predratno vrijeme.
Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.
