Petnaest godina od rata, kada se činilo da i pored svega bosanskohercegovački obrazovni sistem poprima okvire kakve nalaže evropskim, na površinu je isplivao problem vjeronauke u školama. Dok vjerske zajednice, ali i dobar dio predstavnika političke scene, podržava vjeronauku u školama, civilno društvo, te nekolicina intelektualaca, smatraju da je mjesto vjeri u vjerskim ustanovama.
Vjeronauka u osnovnim i srednjim školama organizovana je različito po kantonima u FBiH, a jedino zajedničko im je što nije obavezan predmet. U nekim kantonima, ocjena iz ovog predmeta ulazi u opći prosjek ocjena, u nekima ne.
U Republici Srpskoj, ocjena iz vjeronauke se isto vrjednuje kao i ocjena, iz na primjer, matematike ili fizike.
„Predmet vjeronauka ocjenjuje se na isti način kao i drugi predmeti i ocjene iz ovog predmeta ulaze u opšti prosjek učenika“, kaže načelnica za predškolsko i osnovno obrazovanje Ministarstva prosvjete i kulture RS Duška Radmanović.
Pokušaj novoizabranog ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, Emira Suljagića, da izjednači sarajevske učenike koji ne pohađaju nastavu iz vjeronauke sa onima koji je pak pohađaju, osujećen je na samom početku. Njegovu odluku, kojom ocjena iz predmeta vjeronauke neće ulaziti u opći prosjek učenika, poništila je Vlada KS.
Pred početak nove školske godine, Suljagić je uveo novi izborni predmet, koji će biti alternativa predmetu vjeronauke. U osnovnim školama predmet se zove Društvo, kultura, religija, a u srednjim Kultura religije. Ocjene iz oba predmeta ulazit će u prosjek, te na taj način neće biti diskriminacije, kaže savjetnik ministra obrazovanja i nauke KS, Srećko Žmukić.
„Slušat će se i u osnovnoj i u srednjoj školi, kao i vjeronauka, sa po jednim časom sedmično. Ocjene ulaze u prosjek“, navodi Žmukić.
Žmukić ističe kako uvođenje novog predmeta neće zahtijevati velike finansijske izdatke, s obzirom da prve godine učenici neće imati udžbenike:
„On u prva četiri razreda, možda čak i u pet, ne iziskuje dodatne troškove jer će ga realizirati učiteljice koje su tog časa inače imale pauzu. Dakle, u starijim razredima to su već nastavnici Kulture življenja, a u srednjim školama to su profesori Istorije, Sociologije, Filozofije.“
Odluka teško provediva
A evo šta o novom predmetu misle sarajevski srednjoškolci:
„Ne treba, šta će nam to.“
„Sasvim nepotreban jer ima vjeronauka svih religija. Mislim da je to dovoljno.“
„Mislim da ne treba, da je dovoljna vjeronauka.“
Emir Suljagić
Međutim, iako je nastava počela i roditelji se opredijelili za jedan od dva izborna predmeta, ministar Suljagić je došao na novu ideju. Donio je Odluku kako djeca ne moraju pohađati niti jedan od ova dva izborna predmeta.
Treću opciju u Rijasetu Islamske zajednice BiH smatraju novim atakom na vjeronauku. Rukovodilac Vjerskoprosvjetne Službe Rijaseta, Muharem efendija Omerdić, kaže kako ministar nema zakonska uporišta za ovakve odluke:
„Najednom ni jedno, ni drugo, nego sada evo imaju nešto treće. Šta to znači? Šta će nam biti četvrto? Ne možemo se pozivati na Zakon kojeg nema, na Zakon koji nije donesen gdje ministar kaže – Ovo šta ja kažem, to će stajati u Zakonu”, kaže Omerdić.
Nova odluka ministra Suljagića, o uvođenju „treće opcije“ nije jasna ni pročelniku Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije monsinjoru, Petru Jukiću. Jukić smatra da će biti nemoguće organizovati nastavu po pravilima kakve zahtjeva ministar Suljagić.
„Po njegovome škole moraju osigurati određene sadržaje za one koji ne upišu ni vjeronauk, ni alternativni predmet, da njihovo vrijeme mora biti ispunjeno, da će to nastavnici škola morati nadzirati. Ja to više ne nazivam atakom, već provokacijom crkvama, vjerskim zajednicama, školama, prosvjetnim djelatnicima i učenicima. Naprosto, čovjek ne može shvatiti zapravo šta on hoće“, kaže Jukić.
Profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta, Enver Kazaz, smatra kako je Suljagić ishitreno postupio, te tako postao žrtveno jagnje bosanskohercegovačke svakodnevnice. Kazaz pozdravlja uvođenje novog predmeta, ali kaže kako to potvrđuje da je odluka o ne ulasku ocjena iz vjeronauke u opći prosjek učenika bila pogrešna.
„Uvođenje novog predmeta pokazuje koliko je zapravo ministar Suljagić pogriješio kada je na onaj način tražio ukidanje vjeronauke“, ocjenjuje Kazaz.
Još jedan od primjera ukidanja višegodišnje diskriminacije učenika dolazi iz stolačke Srednje škole. Naime, v.d. direktorica škole, Mirjana Biletić, donijela je odluku prema kojoj se, nakon 14. godina, krst više ne može nalaziti u školskim prostorijama jer vrijeđa učenike bošnjačke nacionalnosti.
Nedopustivo je skrnavljenje svega što je sekularno u BiH, kaže profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Besim Spahić.
„Mi već imamo dovoljnu segregaciju u školama odvojenim vjeronaukama. Mi već pripremamo djecu na raspad ove domovine i to na sukobu na vjerskoj osnovi“, smatra Spahić.
Na kraju, sarajevsko ljeto bilo je mirno, nije bilo vjerskog rata, kojeg je zdušno najavljivao vjerski poglavar Mustafa ef. Cerić. Ocjena iz vjeronauke ulazi u prosjek.
Oni koji ne žele da im se djeca vjerski obrazuju imaju alternativu –Društvo, kultura, religija. A oni pak koji ne žele niti jedno od ovo dvoje, ne moraju, to je treća opcija za roditelje. Jedino pitanje koje je za sada bez odgovora jeste - odakle novac za tri neobavezna, izborna predmeta?
Vjeronauka u osnovnim i srednjim školama organizovana je različito po kantonima u FBiH, a jedino zajedničko im je što nije obavezan predmet. U nekim kantonima, ocjena iz ovog predmeta ulazi u opći prosjek ocjena, u nekima ne.
U Republici Srpskoj, ocjena iz vjeronauke se isto vrjednuje kao i ocjena, iz na primjer, matematike ili fizike.
„Predmet vjeronauka ocjenjuje se na isti način kao i drugi predmeti i ocjene iz ovog predmeta ulaze u opšti prosjek učenika“, kaže načelnica za predškolsko i osnovno obrazovanje Ministarstva prosvjete i kulture RS Duška Radmanović.
Pokušaj novoizabranog ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, Emira Suljagića, da izjednači sarajevske učenike koji ne pohađaju nastavu iz vjeronauke sa onima koji je pak pohađaju, osujećen je na samom početku. Njegovu odluku, kojom ocjena iz predmeta vjeronauke neće ulaziti u opći prosjek učenika, poništila je Vlada KS.
Pred početak nove školske godine, Suljagić je uveo novi izborni predmet, koji će biti alternativa predmetu vjeronauke. U osnovnim školama predmet se zove Društvo, kultura, religija, a u srednjim Kultura religije. Ocjene iz oba predmeta ulazit će u prosjek, te na taj način neće biti diskriminacije, kaže savjetnik ministra obrazovanja i nauke KS, Srećko Žmukić.
„Slušat će se i u osnovnoj i u srednjoj školi, kao i vjeronauka, sa po jednim časom sedmično. Ocjene ulaze u prosjek“, navodi Žmukić.
Žmukić ističe kako uvođenje novog predmeta neće zahtijevati velike finansijske izdatke, s obzirom da prve godine učenici neće imati udžbenike:
„On u prva četiri razreda, možda čak i u pet, ne iziskuje dodatne troškove jer će ga realizirati učiteljice koje su tog časa inače imale pauzu. Dakle, u starijim razredima to su već nastavnici Kulture življenja, a u srednjim školama to su profesori Istorije, Sociologije, Filozofije.“
Odluka teško provediva
A evo šta o novom predmetu misle sarajevski srednjoškolci:
„Ne treba, šta će nam to.“
„Sasvim nepotreban jer ima vjeronauka svih religija. Mislim da je to dovoljno.“
„Mislim da ne treba, da je dovoljna vjeronauka.“
Treću opciju u Rijasetu Islamske zajednice BiH smatraju novim atakom na vjeronauku. Rukovodilac Vjerskoprosvjetne Službe Rijaseta, Muharem efendija Omerdić, kaže kako ministar nema zakonska uporišta za ovakve odluke:
„Najednom ni jedno, ni drugo, nego sada evo imaju nešto treće. Šta to znači? Šta će nam biti četvrto? Ne možemo se pozivati na Zakon kojeg nema, na Zakon koji nije donesen gdje ministar kaže – Ovo šta ja kažem, to će stajati u Zakonu”, kaže Omerdić.
Nova odluka ministra Suljagića, o uvođenju „treće opcije“ nije jasna ni pročelniku Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije monsinjoru, Petru Jukiću. Jukić smatra da će biti nemoguće organizovati nastavu po pravilima kakve zahtjeva ministar Suljagić.
„Po njegovome škole moraju osigurati određene sadržaje za one koji ne upišu ni vjeronauk, ni alternativni predmet, da njihovo vrijeme mora biti ispunjeno, da će to nastavnici škola morati nadzirati. Ja to više ne nazivam atakom, već provokacijom crkvama, vjerskim zajednicama, školama, prosvjetnim djelatnicima i učenicima. Naprosto, čovjek ne može shvatiti zapravo šta on hoće“, kaže Jukić.
Profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta, Enver Kazaz, smatra kako je Suljagić ishitreno postupio, te tako postao žrtveno jagnje bosanskohercegovačke svakodnevnice. Kazaz pozdravlja uvođenje novog predmeta, ali kaže kako to potvrđuje da je odluka o ne ulasku ocjena iz vjeronauke u opći prosjek učenika bila pogrešna.
„Uvođenje novog predmeta pokazuje koliko je zapravo ministar Suljagić pogriješio kada je na onaj način tražio ukidanje vjeronauke“, ocjenjuje Kazaz.
Još jedan od primjera ukidanja višegodišnje diskriminacije učenika dolazi iz stolačke Srednje škole. Naime, v.d. direktorica škole, Mirjana Biletić, donijela je odluku prema kojoj se, nakon 14. godina, krst više ne može nalaziti u školskim prostorijama jer vrijeđa učenike bošnjačke nacionalnosti.
Nedopustivo je skrnavljenje svega što je sekularno u BiH, kaže profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Besim Spahić.
„Mi već imamo dovoljnu segregaciju u školama odvojenim vjeronaukama. Mi već pripremamo djecu na raspad ove domovine i to na sukobu na vjerskoj osnovi“, smatra Spahić.
Na kraju, sarajevsko ljeto bilo je mirno, nije bilo vjerskog rata, kojeg je zdušno najavljivao vjerski poglavar Mustafa ef. Cerić. Ocjena iz vjeronauke ulazi u prosjek.
Oni koji ne žele da im se djeca vjerski obrazuju imaju alternativu –Društvo, kultura, religija. A oni pak koji ne žele niti jedno od ovo dvoje, ne moraju, to je treća opcija za roditelje. Jedino pitanje koje je za sada bez odgovora jeste - odakle novac za tri neobavezna, izborna predmeta?