Ured visokog predstavnika 30. juna i zvanično je napustio Mostar. Na svečanoj ceremoniji, upriličenoj prije nekoliko dana, visoki predstavnik je stanje u gradu, koji je u mnogim segementima i dalje duboko podijeljen, ocijenio primjerom koji može poslužiti cijeloj BiH. Tome svakako nije kumovala često ignorantska politika upravo OHR-a, ali i dalje aktuelna politika podjela.
Cijeli svoj život Adla Dizdar provela je u Mostaru. Zajedno sa porodicom, rat je dočekala u istočnom, većinski bošnjačkom dijelu grada. Danas je apsolvent novinarstva na mostarskom Sveučilištu u većinski hrvatskom dijelu grada. Za naš radio kaže:
„Znam da su me i na jednoj i na drugoj strani ljudi posmatrali i zapravo pitali što ti je to trebalo.“
Prije nekoliko godina Mladen Čizmić je prihvatio posao u Turističkoj zajednici čije je sjedište u starom dijelu Mostara, kako ovdašnji političari vole reći - većinski bošnjačkom. Oživjeti duh grada i učiniti ga privlačnim turistima, njegov je posao o kojem s ponosom govori. O aktualnoj politici tek će reći - nema znanja i volje:
„Jednu priču priča tebi, drugu drugom, treću trećem. Zašto?“
Paralelne osnovne i srednje škole, zdravstvene i kulturne institucije, dva univerziteta, dva komunalna preduzeća, dva sistema informisanja, pa čak i ustanove pravno ujedinjene, u Mostaru rade fizički odvojene u dva dijela grada, sa gotovo jednonacionalnom strukturom zaposlenika.
Iako je statut Mostara ukidanjem šest općina prije šest godina pretpostavljao racionalnu gradsku administraciju, status prekobrojnih zaposlenika u javnim ustanovama ni danas nije riješen, dok 2.000 slučajeva bespravne gradnje dovoljno govori o efikasnosti mostarske gradske uprave. To je slika Mostara dan nakon što je Ured visokog predstavnika i zvanično napustio ovaj grad.
Valentin Inzko, arhivNešto ranije, u svečanom govoru visoki predstavnik Valentin Inzko stanje u Mostaru ocijenio je pozitivnim primjerom za cijelu BiH, uz ostalo naglasivši:
„A jedan lijepi poklon za gospodina moga zamjenika ovdje je bio, recimo, proračun garada Mostara koji je usvojen jednogalsno. Nama je to drago. U tom smislu zatvaramo danas simoblički ofis.“
Nezadovoljstvo i Bošnjaka i Hrvata
Radi podsjećanja, budžet grada Mostara za tekuću godinu usvojen je tek u petom mjescu, i to nakon najave Sindikata gradske uprave da će proglasiti generalani štrajk.
Iako je Inzko u svom govoru podvukao pomake u ujedinjenju grada, kojima je kumovao mostarski statut, upravo zbog statuta odlaskom OHR-a nisu zadovoljne ni bošnjačka ni hrvatska strana.
Dok su stranke s hrvatskim predznakom očekivale izmjene statuta, kojeg smataraju diskriminatorskim jer ne uvažava načelo jedan grad - jedna izborna jedinica, bošnjačke stranke naglašavaju kako statut do kraja nije implementiran.
„Ne možemo prihvatiti da su različiti kriteriji, drugi kriteriji u drugim lokalnim sredinama u odnosu na grad Mostar“, rekao je Živko Budimir, hrvatski klub vijećnika.
„Proces implementacije u Mostaru nije završen i time smo praktično poslali poruku da ne treba ni razgovarati o bilo kakvim promjenama vezano za statut izuzev njegove dosljedne primjene“, smatra Murat Čorić iz SDA.
Za sve važnije odluke, od donošenja budžeta do izmjena statuta, potrebni su glasovi dvije trećine vijećnika u Gradskom vijeću, pa tako i za izbor gradonačelnika koji se bira u Gradskom vijeću. Zbog nepostojanja političkog dogovora vladajućih stranaka, SDA i HDZ-a, koji u Gradskom vijeću imaju najveći broj glasova, grada Mostar je, podsjetimo, više od godinu dana bio bez gradonačelnika i budžeta.
„Nažalost, moramo konstatovati da ovaj statut koji je nametnut nije ni usvojen od strane vijećnika, a, naravno, zna se i zašto nije usvojen - zato što vladajućim strankama u posljednjih 15 godina, a to su SDA i HDZ, u potpunosti odgovara sitaucija koju imamo danas“, kaže Aner Žuljević, član opozicijskog SDP-a.
Prema statutu grada Mostara, čije provođenje je nadzirao Ured visokog predstavnika, grad je na finansiranje mogao preuzeti samo ustanove i institucije nekadašnjih općina koje su se administrativno pravno ujedinile i odbacile nacionalni prefiks. Također, jedna od obaveza bilo je formiranje jedinstvenih upravnih i nadzornih odbora.
Iako su svi rokovi davno istekli, implementiran je tek manji dio mostarskog statuta. Sve ovo se direktno odrazilo na funkcioniranje Mostara. „Trošimo puno više novca za održavanje jednog neracionalnog stanja koje koji ne daje rezultat u poboljšanju života običnog čovjeka“, dodaje Žuljević.
Bez obzira na sve navedeno, Adla Dizdar i Mladen Čizmić, s početka naše priče, nisu pesimisti:
„Ja sam, ipak, neko ko smatra da ovdje ima dosta toga lijepog i da se može uživati, da samo čovjek treba sebi to pronaći. Ja bih rekla da je ovo grad gdje ima jako ugodnih, jako lijepih i dobrih ljudi, s kojima svakako treba provesti nešto vremena, upoznati ih - jer ima ljudi koji još uvijek nose tu dušu grada.“
Cijeli svoj život Adla Dizdar provela je u Mostaru. Zajedno sa porodicom, rat je dočekala u istočnom, većinski bošnjačkom dijelu grada. Danas je apsolvent novinarstva na mostarskom Sveučilištu u većinski hrvatskom dijelu grada. Za naš radio kaže:
Iako je statut Mostara ukidanjem šest općina prije šest godina pretpostavljao racionalnu gradsku administraciju, status prekobrojnih zaposlenika u javnim ustanovama ni danas nije riješen.
„Znam da su me i na jednoj i na drugoj strani ljudi posmatrali i zapravo pitali što ti je to trebalo.“
Prije nekoliko godina Mladen Čizmić je prihvatio posao u Turističkoj zajednici čije je sjedište u starom dijelu Mostara, kako ovdašnji političari vole reći - većinski bošnjačkom. Oživjeti duh grada i učiniti ga privlačnim turistima, njegov je posao o kojem s ponosom govori. O aktualnoj politici tek će reći - nema znanja i volje:
„Jednu priču priča tebi, drugu drugom, treću trećem. Zašto?“
Paralelne osnovne i srednje škole, zdravstvene i kulturne institucije, dva univerziteta, dva komunalna preduzeća, dva sistema informisanja, pa čak i ustanove pravno ujedinjene, u Mostaru rade fizički odvojene u dva dijela grada, sa gotovo jednonacionalnom strukturom zaposlenika.
Iako je statut Mostara ukidanjem šest općina prije šest godina pretpostavljao racionalnu gradsku administraciju, status prekobrojnih zaposlenika u javnim ustanovama ni danas nije riješen, dok 2.000 slučajeva bespravne gradnje dovoljno govori o efikasnosti mostarske gradske uprave. To je slika Mostara dan nakon što je Ured visokog predstavnika i zvanično napustio ovaj grad.
„A jedan lijepi poklon za gospodina moga zamjenika ovdje je bio, recimo, proračun garada Mostara koji je usvojen jednogalsno. Nama je to drago. U tom smislu zatvaramo danas simoblički ofis.“
Nezadovoljstvo i Bošnjaka i Hrvata
Radi podsjećanja, budžet grada Mostara za tekuću godinu usvojen je tek u petom mjescu, i to nakon najave Sindikata gradske uprave da će proglasiti generalani štrajk.
Iako je Inzko u svom govoru podvukao pomake u ujedinjenju grada, kojima je kumovao mostarski statut, upravo zbog statuta odlaskom OHR-a nisu zadovoljne ni bošnjačka ni hrvatska strana.
Dok su stranke s hrvatskim predznakom očekivale izmjene statuta, kojeg smataraju diskriminatorskim jer ne uvažava načelo jedan grad - jedna izborna jedinica, bošnjačke stranke naglašavaju kako statut do kraja nije implementiran.
„Ne možemo prihvatiti da su različiti kriteriji, drugi kriteriji u drugim lokalnim sredinama u odnosu na grad Mostar“, rekao je Živko Budimir, hrvatski klub vijećnika.
Zbog nepostojanja političkog dogovora vladajućih stranaka, SDA i HDZ-a, koji u Gradskom vijeću imaju najveći broj glasova, grada Mostar je više od godinu dana bio bez gradonačelnika i budžeta.
„Proces implementacije u Mostaru nije završen i time smo praktično poslali poruku da ne treba ni razgovarati o bilo kakvim promjenama vezano za statut izuzev njegove dosljedne primjene“, smatra Murat Čorić iz SDA.
Za sve važnije odluke, od donošenja budžeta do izmjena statuta, potrebni su glasovi dvije trećine vijećnika u Gradskom vijeću, pa tako i za izbor gradonačelnika koji se bira u Gradskom vijeću. Zbog nepostojanja političkog dogovora vladajućih stranaka, SDA i HDZ-a, koji u Gradskom vijeću imaju najveći broj glasova, grada Mostar je, podsjetimo, više od godinu dana bio bez gradonačelnika i budžeta.
„Nažalost, moramo konstatovati da ovaj statut koji je nametnut nije ni usvojen od strane vijećnika, a, naravno, zna se i zašto nije usvojen - zato što vladajućim strankama u posljednjih 15 godina, a to su SDA i HDZ, u potpunosti odgovara sitaucija koju imamo danas“, kaže Aner Žuljević, član opozicijskog SDP-a.
Prema statutu grada Mostara, čije provođenje je nadzirao Ured visokog predstavnika, grad je na finansiranje mogao preuzeti samo ustanove i institucije nekadašnjih općina koje su se administrativno pravno ujedinile i odbacile nacionalni prefiks. Također, jedna od obaveza bilo je formiranje jedinstvenih upravnih i nadzornih odbora.
Iako su svi rokovi davno istekli, implementiran je tek manji dio mostarskog statuta. Sve ovo se direktno odrazilo na funkcioniranje Mostara. „Trošimo puno više novca za održavanje jednog neracionalnog stanja koje koji ne daje rezultat u poboljšanju života običnog čovjeka“, dodaje Žuljević.
Bez obzira na sve navedeno, Adla Dizdar i Mladen Čizmić, s početka naše priče, nisu pesimisti:
„Ja sam, ipak, neko ko smatra da ovdje ima dosta toga lijepog i da se može uživati, da samo čovjek treba sebi to pronaći. Ja bih rekla da je ovo grad gdje ima jako ugodnih, jako lijepih i dobrih ljudi, s kojima svakako treba provesti nešto vremena, upoznati ih - jer ima ljudi koji još uvijek nose tu dušu grada.“
