Bez ustavnih promjena Bosna i Hercegovina neće moći postati članicom Evropske unije, smatra profesor iz Mađarske Gabor Halmai, jedan od učesnika okruglog stola čiji su se akteri bavili reformom bosanskohercegovačkog ustava. Profesor Halmai smatra da reforme moraju biti institucionalne i materijalne, te da demokratizacija, kao jedan od ključnih principa Dejtonskog sporazuma, mora biti održana. Prema njegovim riječima, materijalna pitanja moraju se fokusirati na osnovna ljudska prava i sva ona koja se odnose na organizovano uređenje države:
„Ustavna reforma treba da promijeni postojeću situaciju u zemlji. Treba napraviti popis najvažnijih pitanja koja nisu riješena, a koja to moraju biti. Potrebna je brza i detaljna politička odlučnost za reformu Ustava, što će biti dugoročan proces, ali to se mora završiti tokom sljedeće godine, kako bi već 2010. Ustav BiH bio završen.“
Predstavnici političkih partija u BiH koji su učestvovali u radu okruglog stola imaju različita viđenja vezana za ustavne reforme koje trebaju biti provedene u BiH. Tako predstavnik PDP-a Slobodan Nagradić smatra kako je najvažniji dio ustavnih reformi usklađivanje Ustava s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima:
„Vodeći pri tome računa o ravnoteži, o balansu kolektivnog, opšteg i pojedinačnog ili individualnog. To se i u drugim složenim evropskim državama ne napušta ili se uzima u obzir, respektuje se, i mislim da to i u BiH treba da se respektuje jer naprosto nacije nisu himere ovdje. Dakle, postoje ljudi koji se tako identifikuju, kao što postoje i nacionalne manjine.“
Za predstavnika HDZ 1990 Martina Raguža pomak u zemlji je napravljen ako se zna da prije pet godina niko nije smio ni pomenuti ustavne reforme. Ipak, ističe Raguž, politička situacija u zemlji je gora nego ikada, i jedan od većih problema je rad Zastupničkog doma državnog parlamenta gdje se glasa po entitetskom principu:
„To pitanje famoznog veta - ono se u Domu naroda u tih desetak godina koristilo samo četiri puta. Suština priče se odvija u Zastupničkom domu gdje je blizu 200 zakona oboreno principom entitetskog glasovanja.“
Učesnici okruglog stola dotakli su se i pitanja bosanskog jezika i bosanske nacije, za što, kako kaže pravni stručnjak Miroslav Mikeš, još uvijek nije došlo vrijeme:
„Stvaranje bosanske nacije, jezika i tih stvari mislim da to u ovom momentu nije realno i da u ovako turbulentnim vremenima i podijeljenom društvu ne treba potezati uopšte to pitanje. Ako jednog dana građani BiH budu smatrali da treba da imaju bosansku naciju, bosanski jezik, oni će se za to opredijeliti. Danas imamo eksplicitan stav svih političkih partija iz reda hrvatskog i srpskog naroda da se tome protive.“
Advokat Ahmed Žilić:
„Referirajući se na postavljena pitanja vezano za pitanje jezika - može se reći, iako to nije u konačnici bio krajnji razlog, da su svi problemi u bivšoj Jugoslaviji počinjali kao jezična pitanja, a na kraju su završili na oružju.“
Za predstavnika SDP-a Sabriju Pojskića neophodna je aktivna uloga međunarodne zajednice prilikom provedbe ustavnih reformi. Prema njegovim riječima, BiH nikada nije bila zasnovana na etničkoj osnovi:
„Mi ostajemo pri tome da bi navjerovatnije trebalo ići, kad je riječ o ustavnim promjenama, u fazama i u prvoj fazi, prije svega, imati u vidu sva ona pitanja kad je riječ o integrisanju BiH u Evropi, prije svega usklađivanje s Evropskom konvencijom sa ljudskim pravima i slobodama, ali istovremeno se s tim u vezi trebaju otvoriti i neka druga pitanja da se ojača uloga države i državnih institucija i dogradi institucionalni sistem koji će obezbijediti racionalno i efikasno odlučivanje.“
Jedan od zaključaka okruglog stola je da BiH mora provesti ustavne reforme ukoliko želi da bude funkcionalna država i članica Evropske unije. Učesnici okruglog stola jedinstveni su i u ocjeni da Evropska unija neće tolerisati ukoliko do toga ne dođe jer svaka zemlja članica mora dokazati da će biti dostojan član tog kluba.